Određene participacije u zdravstvu mora biti, ali ona se mora uvoditi postupno i s dobro razrađenom strategijom, rekao je u petak Hini predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić.
On se u ime umirovljenika usprotivio i ukidanju sadašnjeg modela dopunskog osiguranja, koje bi se prepustilo tržištu i postojećim osiguravajućim kućama.
"Na tržište neka idu bogati, a mi želimo da dopunsko osiguranje i dalje bude neprofitno i da se temelji na solidarnosti", naglašava Krajačić.
Predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje ističe da bi doplata 15 posto zdravstvene usluge, kao i nedavno uvedena administrativna pristojba, pogodila samo bolesne i siromašne.
"Time se ruši sustav solidarnosti između zdravih i bolesnih pa će, prođe li ovakav prijedlog reforme, bolesnima i siromašnima biti zajamčen brži i sigurniji odlazak u smrt", kaže Drlje.
Slično ocjenjuje Savez samostalnih sindikata Hrvatske koji je već najavio da će protiv predloženih izmjena u zdravstvu, koje pogoduju isključivo bogatima, idućih dana organizirati potpisivanje peticije.
Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić pozdravlja najavljeni partnerski odnos Vlade i socijalnih partnera oko donošenja mjera reforme.
Očekuje da će liječnici time dobiti mogućnost ispraviti nepravde u vrednovanju njihova rada kako bi se u pravima izjednačili s kolegama u EU.
Babić smatra da sredstva za zdravstvo treba izdvojiti iz državnog proračuna, kako bi se znalo s koliko novca zdravstvo raspolaže i što s time može ponuditi.
"Građani neka sami odluče jesu li s tim zadovoljni ili žele više, za što će morati izdvojiti i više novca", rekao je Babić.
Predsjednik SDP-ova Savjeta za zdravstvo Rajko Ostojić smatra pozitivnim što je sadašnja zdravstvena administracija izašla u javnost s prijedlogom zdravstvene reforme, iako je to učinila tek nakon dvije godine obnašanja vlasti i nakon što je financijsko stanje zaprijetilo urušavanjem cijelog sustava.
"Na žalost, dvije se godine nije ništa dešavalo. Liste čekanja sve su duže, nismo imali ni jedan gotov prijedlog zakonskog i podzakonskog akta, a troškovi su sve više rasli", kaže Ostojić.
On se slaže s prijedlogom odvajanja HZZO-a od politike, kako bi postao samostalnom osiguravajućom kućom, no smatra da bi plaćanje 15 posto usluge pogodilo samo bolesne, a taj teret ne bi ravnomjerno podnijeli svi građani.