Prvim publiciranim hrvatskim Registrom kani se predstaviti nepokretna kulturna dobra s Popisa preventivno zaštićenih kulturnih dobara i dobara upisanih u Registar.
Za Registar su odabrana samo nepokretna kulturna dobra jer je to najbrojnija vrsta takvih dobara, a ujedno i ona s kojom se danomice susreće najšira javnost, ističe u uvodnom tekstu ministar kulture Božo Biškupić. Kako napominje, toj skupini pripadaju povijesni gradovi, sela, kulturni krajolici i parkovi, arheološka nalazišta na kopnu i pod morem, memorijalni spomenici i područja te posebno brojne pojedinačne građevine, od skromnih tradicijskih kuća do dvoraca i katedrala.
Po ministrovim riječima rad na Registru je kontinuiran proces koji podrazumijeva stalnu dopunu i izmjene, uvjetovane različitim razlozima, a ponajviše napretkom istraživanja i revalorizacije kulturne baštine.
Radi bolje preglednosti podatci o zaštićenim kulturnim dobrima, kako u predgovoru publikaciji napominje glavni urednik edicije Jasen Mesić, strukturirani su prema lokaciji, odnosno upravnoj pripadnosti županiji, gradu, općini i naselju.
U Varaždinskoj je županiji zaštićeno 156 kulturnih dobara, a u Međimurskoj 33. Zaštićene su četiri povijesne cjeline: Varaždin, Čakovec, Varaždinske Toplice i Ludbreg. Na području dviju županija ima 23 arheološka nalazišta. Od 57 zaštićenih povijesnih građevina najpoznatiji su dvorci i kurije te gradske kuće i palače u povijesnoj jezgri Varaždina. U velikoj skupini kulturnih dobara su i stotine zaštićenih sakralnih objekata.
Registar koji pokazuje vrsnoću i slojevitost hrvatske graditeljske baštine, kako napominju u Ministarstvu kulture, pomoći će u zaštiti i očuvanja kulturnih dobara, zajedničkim nastojanjima Ministarstva i jedinica lokalne samouprave.
Registar kulturnih dobara dviju županija (132. str.) donosi i popis kulturnih dobara po općinama, kazalo kulturnih dobara i naselja te kartografski prikaz Varaždinske i Međimurske županije.