U Washingtonu je predsjednik George W. Bush posjetio Nacionalni arhiv i razgledao Proklamaciju o emancipaciji koju je izdao predsjednik Abraham Lincoln oslobađajući američke robove u pobunjenim saveznim državama 1. siječnja 1863.
"U zoru novoga stoljeća Amerika može biti ponosna na napredak prema jednakosti koji smo ostvarili, ali moramo svi priznati da moramo još više učiniti", rekao je Bush u Kennedy Centru na Dan Martina Luthera Kinga kojim se slavi uspomena na ubijenog vođu pokreta za građanska prava crnaca.
Borac za prava crnaca Jesse Jackson je u Chicagu slavio Kinga kao proroka čiji san o jednakosti svih Amerikanaca još nije do kraja ostvaren.
On je rekao kako su crnci danas u Americi slobodni, ali još uvijek ne i jednaki s bijelcima u pogledu očekivane dužine života, mogućnosti za obrazovanje te smrtnosti djece.
Većina Amerikanaca danas smatra da je postignut značajan napredak u ostvarenju Kingove borbe za rasnu jednakost, ali su crnci skloniji da u to sumnjaju.
Od razdoblja najžešće borbe za prava crnaca, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, koje je obilježilo djelovanje Martina Luthera Kinga rasna integracija je u Sjedinjenim Državama osvojila mnoga područja života.
Prema istraživanju javnoga mišljenja novinske agencije Associated Press i anketara Ipsos tri četvrtine Amerikanaca drži da je ostvaren značajan napredak u rasnoj jednakosti, ali samo 66 posto crnaca misli tako.
Prema nekim mjerilima poput godišnjih prihoda crnci su u posljednih nekoliko desetljeća uspjeli značajno smanjiti razlike u odnosu na bijelce. Prema statističkim pokazateljima prosječni dohodak američkih crnaca 1955. iznosio je samo 43 posto prosječnog dohotka bijelaca, dok se 2003. popeo na 81 posto.
Američke savezne vlasti su 1986. uvele Dan Martina Luthera Kinga kao nacionalni praznik kojim se odaje počast životu i nasljeđu vođe pokreta za prava crnaca koji je utro put za ostvarenje njihove stvarne jednakosti.
Njegov glasoviti govor "I have a dream" na maršu u Washingtonu 1963. bio je jedan od najsnažnijih poticaja pokretu za prava crnaca u SAD-u. King je ubijen u atentatu 1968., a da je poživio u nedjelju bi bio imao 77 godina.