Azijsko-pacifičko partnerstvo za čišći razvitak i klimu, koje su sklopili SAD, Australija, Japan, Kina, Južna Koreja i Indija utemeljit će i šest radnih skupina s poduzetnicima i industrijom za razvoj projekata čiste energije koji će se financirati iz spomenutog fonda.
Tih šest država zajedno obuhvaća 45 posto svjetske populacije, proizvodi otprilike polovinu svjetskog BDP-a, troši polovinu energije i emitira polovinu plinova u svijetu koji uzrokuju učinak staklenika kroz sagorijevanje fosilnih goriva poput ugljena i nafte. Njihov sastanak u Sydneyu prvi je na području partnerstva za čistu energiju.
Australski ministar vanjskih poslova Alexander Downer izjavio je u intervjuu za Reuters u srijedu da će Australija i SAD najaviti svoj financijski doprinos kako bi se potaknulo punjenje fonda a svoje financijske priloge najavili su i Južna Koreja, Japan, Kina i Indija.
"Privatni sektor i vlade sjest će zajedno i pokušati naći rješenja za neke od tih problema", izjavio je Downer. "Nakon što utvrde neka od tih rješenja, obratit će se vladama sa svojim preporukama, a mi ćemo pogledati što treba financirati".
Sastanku u srijedu prisustvovalo je i 80 izvršnih direktora globalnih rudarskih i energetskih kompanija, uključujući BHP Billiton, Exxon Mobila i Rio Tinto.
"Očekujemo da ćemo potaknuti privatni sektor da uloži veće napore jer je kontrola emisije štetnih zadaća svih nas", izjavio je američki ministar za energetiku Sam Bodman na zajedničkoj novinskoj konferenciji s australskim ministrom za industriju Ianom Macfarlaneom.
Osam radnih skupina toga partnerstva bit će utemeljeno za industrijske sektore rudarstva, aluminija, obnovljive energije, distribucije energije, proizvodnje energije, učinkovitiju potrošnju energije u domaćinstvima i građevinarstvu.
Industrijski čelnici podržali su nakon prvog dana razgovora osnivanje fonda za financiranje tehnologije i radne skupine, a bili su i optimistični da će dobrovoljni ciljevi za sprječavanje klimatskih promjena funkcionirati.
Skupine zelenih ocijenile su sastanak pokušajem odvraćanja pozornosti s odbijanja američke i australske vlade da potpišu Protokol iz Kyota, koji obvezuje zemlje na smanjenje emisije štetnih plinova.
Međunarodna agencija za energetiku objavila je ako će se vlade u svijetu nastaviti pridržavati trenutnih politika, da će globalne energetske potrebe i emisije ugljika biti 50 posto više u 2030. nego u 2005.