"Svečano se zaklinjem da ću iskreno služiti narodu Kazahstana, vladati u skladu s ustavom i zakonima Republike Kazahstan, jamčiti prava i slobode svim našim građanima, te dostojno ispunjavati visoke odgovornosti predsjednika Republike Kazahstan", rekao je Nazarbajev polažući predsjedničku prisegu.
Nazarbajev je u svom inauguracijskom govoru istaknuo da će se tijekom svog predstojećeg predsjedničkog mandata zalagati za jačanje partnerstva Kazahstana sa SAD-om, Europskom unijom i Rusijom, te da će na unutarnjem planu nastaviti provoditi reforme na demokratskom i gospodarskom planu. Kazahstan, devetu zemlju svijeta po površini, zbog velikih prirodnih bogatstava, ali i kontinuiranog rasta, popularno nazivaju "srednjoazijskim gospodarskim tigrom", a uz kontinuirani godišnji gospodarski rast od više od 7 posto Kazahstan je najrazvijenija srednjoazijska zemlja.
Inauguracija Nursultana Nazarbajeva u Astani je u srijedu okupila veliki broj stranih izaslanstava, posebice iz zemalja regije. Među ostalima su se u glavnom gradu Kazahstana, na temperaturama nižim od -40 stupnjeva Celzija, okupili ruski predsjednik Vladimir Putin, ukrajinski Viktor Juščenko, afganistanski predsjednik Hamid Karzai, kao i predsjednici Gruzije, Tadžikistana i ostalih zemalja regije.
Hrvatski predsjednik ovaj je skup iskoristio i za niz bilateralnih razgovora. Mesić je o bilateralnim odnosima, te nekim otvorenim pitanjima između Hrvatske i Rusije, razgovarao sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom.
"S Putinom sam razgovarao o dva otvorena pitanja a to je pitanje klirinškog duga o čemu je sporazum potpisan ali još nije realiziran, te o pitanju DružbeAdria", rekao je nakon razgovora hrvatski predsjednik.
Mesić i Putin dogovorili su se da se realizacija sporazuma o klirinškom dugu riješi što prije, jer je to, kako su kazali, u obostranom interesu. Prema tom sporazumu, Rusija bi Hrvatskoj trebala isporučiti petnaestak višenamjenskih helikoptera, a Rusi bi trebali izgraditi i treći blok termoelektrane Sisak, te hrvatski priključak na plinovod za Mađarsku.
DružbaAdria važan je projekt kako za Hrvatsku tako i za Europu kojima trebaju nafta i plin, objasnio je Mesić dodajući kako pitanje tog projekta trebaju riješiti vlade i institucije Hrvatske i Rusije.
Hrvatski je predsjednik u razgovoru sa svojim gruzijskim kolegom Mihailom Sakašvilijem zaključio da gospodarska suradnja između dvije zemlje nije na zadovoljavajućoj razini, unatoč interesima i potencijalima obje strane. Između Gruzije i Hrvatske, rekao je Mesić, ne postoje osnovni sporazumi koji bi omogućili i olakšali gospodarsku suradnju.
Mesić se tijekom jutra nakratko sastao i s Nazarbajevim s kojim je razgovarao o situaciji u Kazahstanu , a sa svojim domaćinom u četiri oka razgovarat će još jednom u srijedu poslijepodne, prije povratka u Zagreb.
Prije odlaska iz Kazahstana, hrvatski bi se predsjednik trebao sastati i s ukrajinskim predsjednikom Viktorom Juščenkom.
Posebne razgovore u Astani su u srijedu održali i hrvatski gospodarstvenici, koji su doputovali s Mesićem. Hrvatski gospodarstvenici zainteresirani su za jačanje suradnje s Kazahstanom, a posebice za projekte vezane uz građevinarstvo i energetiku.