Govoreći slovenskim diplomatima koji su se na Brdu kod Kranja okupili na redovnim godišnjim konzultacijama s državnim vrhom, Janša je rekao da je u odnosima s Hrvatskom, za razliku od odnosa sa drugim susjednim državama, u prvoj polovici prošle godine došlo do bitnog pomaka.
Janša je rekao da je u tom dijalogu bilo i stvari koje se nisu iznosile javno, da je Slovenija otvoreno podržala što skoriji početak pregovora Hrvatske s Europskom unijom, te da je sve to rezultiralo sastankom dviju vlada na Brijunima u lipnju, kad je sklopljeno šest bilateralnih sporazuma.
"Moja je vlada imala vrlo jasnu ulogu u tome da pregovori s Hrvatskom otpočnu", rekao je Janša okupljenim diplomatima, govoreći o odnosima s Hrvatskom. Dodao je da je u toj pomoći njegove vlade Hrvatskoj bilo i poteza za koje javnost nije doznala, odnosno koji su se odvijali "bez reflektora".
Kad je riječ o pozitivnom trendu u razvitku odnosa Slovenije i Hrvatske, pojasnio je Janša, on je trajao do kolovoza.
"Tada je došlo do meni nerazumljivog i još uvijek ne sasvim pojašnjenog događaja, kad su Hrvatska i Italija zaključile sporazum o razgraničenju epikontinentalnog pojasa", rekao je Janša. Slovenski premijer ocijenio je da je hrvatsko-talijanski dogovor prekinuo pozitivan trend, čime su bile, kako se izrazio, pokopane mnoge stvari koje su dvije strane prije toga investirale u poboljšanje odnosa.
Zbog sporazuma kojim su Hrvatska i Italija razgraničile epikontinentalni pojas u sjevernom Jadranu mimo slovenskih očekivanja i ranijih najava Hrvatske, pojasnio je Janša, Slovenija je onda morala reagirati i proglasiti svoj epikontinentalni pojas i zaštićenu zonu u Jadranu, što je ohladilo međusobne odnose.
Slovenski premijer je rekao da se početkom pregovora Hrvatske s Europskom unijom "otvorilo novo polje u odnosima" s Hrvatskom.
Janša je pojasnio da početkom pregovora Hrvatske s Europskom unijom bilateralna otvorena pitanja više nisu samo pitanja Slovenije i Hrvatske, nego će to biti i "europska pitanja", pa i kad je riječ o granici i morskim zonama.