Marijan Mlinarić (HDZ) posebno je pozdravio ustrojavanje povjerenstva za azil koje bi u drugom stupnju odlučivalo o žalbi tražitelja azila i azilanata, kao i odredbu koja strancima koji ne ispunjavaju uvjete za azil, a koji bi povratkom u matičnu zemlju bili izloženi smrtnoj opasnosti ili progonu, jamči smještaj u utočištu.
Pohvalio je i namjeru da se tražiteljima azila i azilantima u drugom stupnju osigura besplatna pravna pomoć (pomoć u sastavljanju žalbe i zastupanju pred povjerenstvom), istaknuvši kako direktive EU ne predviđaju taj institut već u prvom stupnju postupka.
Šime Lučin (SDP) tvrdi, pak, da direktive EU ne brane uvođenje instituta besplatne pravne pomoći već u prvostupanjskom postupku, te bi ga, predlaže, trebalo omogućiti u prvom, ne tek u drugom stupnju.
Riječ je, kaže, o siromašnim ljudima koji su prisiljeni bježati iz svoje zemlje, pa bi, tvrdi, Hrvatska pokazala socijalnu osjetljivost kada bi tim ljudima pomogla odmah po ulasku unutar njezinih granica.
Lučin je prigovorio stavu Odbora za useljeništvo koji je izrazio bojazan da bi stupanje na snagu ovoga zakona moglo povećati broj useljenika u Hrvatskoj, ocijenivši da su takvi strahovi neopravdani jer je Hrvatska do sada odobrila tek jedan azil.
Da bi besplatnu pravnu pomoć tražiteljima azila trebalo omogućiti u prvostupanjskom postupku smatra i Nikola Vuljanić (HNS), koji predlaže i da prevoditelji koji će pomagati tražiteljima azila trebaju biti istog spola kao i tražitelji.
Niko Rebić (HDZ) je, u pojedinačnom dijelu rasprave, prigovorio da predloženi zakon tražiteljima azila jamči veća prava od onih koja u svojim propisima imaju članice EU, posebno, kako je rekao, glede specifičnog odnosa prema određenim društvenim skupinama koje traže azil, poput istospolnih zajednica.
Replicirao mu je Lučin (SDP), rekavši da kod zakona koju zadiru u ljudska prava, kao što je ovaj o azilu, treba voditi računa o jednakosti svih građana.