BRUXELLES - Predstavnici Kvarteta za Bliski istok - SAD, EU, UN i Rusije u petak su u telefonskom razgovoru izrazili punu potporu palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu , izvijestila je glasnogovornica Visokog povjerenika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane, Cristina Gallach. Tijekom telefonskog razgovora Mahmudu Abasu članovi Kvarteta "dali su punu potporu, posebno u ovome razdoblju kad se osniva nova vlada", rekla je Gallach. Abas je u četvrtak raspustio vladu premijera Ismaila Hanije iz Hamasa te od neovisnog zastupnika Salama Fayyada, kojega iznimno cijene zapadni političari, zatražio da se prihvati formiranja nove vlade. Gallach je također kazala kako su predstavnici kvarteta - Condoleezza Rice, Sergej Lavrov Ban Ki-moon te za EU Solana i Benita Ferrero-Waldner - izrazili veliku zabrinutost zbog humanitarne situacije. "Pozvali su da se što hitnije omogući doprema humanitarne pomoći onima kojima je najpotrebnija", rekla je Cristina Gallach.
JERUZALEM - Izraelski premijer Ehud Olmert imenovao je u petak novoizabranog vođu Laburističke stranke Ehuda Baraka ministrom obrane, objavio je jedan dužnosnik ureda šefa vlade. Nakon što je Hamas nasilno preuzeo vlasti u pojasu Gaze, Barak je poslao pismo izraelskom premijeru Ehudu Olmertu, u kome je zatražio da bude ministar što je prije moguće. Premijer se u petak sastao s Barakom i telefonski se konzultirao s ministrima koji su se izjasnili u većini za to imenovanje, dodao je taj izvor. Olmertov glasnogovornik je rekao da će se izraelski parlament izjasniti o Barakovu imenovanju dok Olmert bude u SAD-u na sastanku s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom u Washingtonu. Miri Eisin, Olmertov glasnogovornik naglasio je da je odluka o imenovanju novog ministra obrane donijeta ranije nego je bilo predviđeno zbog stanja u Pojasu Gaze.
WASHINGTON - Hamasovo zauzimanje Pojasa Gaze odraz je neuspjeha bliskoistočne politike administracije predsjednika Georgea W. Busha, ocjenuje u petak američki tisak. Preuzimanje pojasa Gaze od strane militantne skupine Hamas kojoj je cilj eliminacija Izraela, pokazuje koliko se vizija predsjednika Busha o državi Izrael i državi Palestini koje žive u miru nije uspjela realizirati, dijelom zbog akcija koje je poduzela administracija, piše The Washington Post. SAD su zagovarale povlačenje Izraela iz Pojasa Gaze kao prvi korak prema miru i potom vršili pritisak na Izraelce i Palestince da zakažu zakonodavne izbore, na kojima je neočekivano pobijedio Hamas. Sada Hamas ima neupitnu vlast u Gazi, ističe Post. Nakon reizbora 2004. Bush je najavio kako će iskoristit svoj "politički kapital" da bi pomogao stvaranju palestinske države do kraja svog drugog mandata, podsjeća list, dodajući kako je u završnih 18 mjeseci svog predsjedništva suočen s uzdrmanim palestinskim vlastima, radikalnom islamskom državom na granicama Izraela i sve slabijim izgledima da se okrene plima protiv Hamasa i stvori funkcionalna palestinska država. "Vizija dvije države je mrtva", ocijenio je Edward Abington bivši dužnosnik State Departmenta i nekadašnji savjetnik palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa.
KAIRO - Arapske zemlje su u petak, po završetku 10. arapske konferencije o terorizmu u Kairu, najavile da žele sastaviti popis šefova i boraca al Qaede. Sudionici tog sastanka su u finalnom priopćenju inzistirali na potrebi da se na taj popis uključe i druge skupine povezane s terorističkom mrežom Osame Bin Ladena i pozvali su na zatvaranju svih proterorističkih internet stranica u svijetu. Finalna deklaracija se također zalaže da se u arapskim zemaljama uvede zakon protiv "nepravovjernih" fatwa (vjerskih opomena), inzistirajući na potrebi tv-programa koji ukazuju na opasnosti terorizma. Ta konferencija je održana nakon sastanka arapskih ministara unutrašnjih poslova u siječnju koji su inzistirali na potrebi udvostručenja napora protiv terorizma. Ti ministri su predstavljali 16 od 22 zemlje Lige arapskih država koji su tom prigodom proglasili novi protokol primjene njihove strategije u borbi protiv terorizma.
MOSTAR - U Bosni i Hercegovini su se rasplamsali napadi bošnjačkih dužnosnika i intelektualaca na upotrebu hrvatskog jezika u programima Radiotelevizije Federacije BiH. Mostarski Dnevni list je u petak objavio preslik dokumenta, kojeg je potpisao generalni direktor RTV Federacije BiH, upućenog vodstvu jedine novinske agencije u BiH na hrvatskom jeziku NINA-e, a u kojem stoji da se raskida Ugovor s ovom novinskom agencijom jer "RTV Federacije BiH više nema potrebe preuzimanja servisa vijesti na hrvatskom jeziku". To je razbjesnilo Hrvatsku stranku prava BiH (HSP Đapić-Jurišić) koja je oštro prosvjedovala na odluku vodstva Federalne Radiotelevizije da otkaže preuzimanje vijesti NINA-e. "Držimo da je ovaj potez Federalne televizije još jedan udar na ionako slabu zastupljenost hrvatskog jezika u programima te medijske kuće", navodi se u priopćenju HSP-a BiH (Đapić-Jurišić). Ovom otkazivanju servisa vijesti na hrvatskom jeziku prethodila je nedavna optužba na račun Federalne televizije jednog od vodećih bošnjačkih intelektualaca Abdulaha Sidrana koji je rekao kako je "jezik na Federalnoj televiziji proustaški". Takvom Sidranovom stajalištu energično se suprostavio jedan od vodećih hrvatskih intelektualaca u BiH Ivan Lovrenović, rekavši za Sidranov istup da je "politička gadost".
LONDON - Sedmoricu britanskih državljana povezanih s urotom da se u zrak dignu američke financijske institucije, uključujući i newyoršku Burzu i izvede niz napada u Velikoj Britaniji u petak je londonski sud osudio na ukupno 136 godina zatvora. Tužiteljstvo je ustvrdilo kako su oni bili dijelom skupine kojoj je na čelu bio visoki opeartivac al Qaede Dhiren Barot, koju su opisali kao "jednu od najopasnijih i najambicioznijih terorističkih ćelija koje su ikad djelovale na britanskom tlu". Abdula Aziza Jalila je sud u Woolwichu osudio na 26 godina zatvora, Junadea Ferozea na 22, Mohammeda Naveeda Bhattija i Nadeema Tarmohameda na po 20 godina, dok je Zia Ul Haq dobio 18, a Omar Abdur Rehman i Qaisar Shaffi po 15 godina zatvora. Barot, preobraćenik na islam, služi zatvorsku kaznu nakon što je prošle godine priznao kako je planirao bombaške napade i u Velikoj Britaniji i u SAD. Prošli mu je mjesec britanski Vrhovni sud preinačio presudu sa 40 na 30 godina zatvora, uz objašnjenje kako je prva kazna bila prestroga.
BEOGRAD - Za Srbiju je neprihvatljiva neovisnost Kosova te je o njegovu statusu potrebno nastaviti pregovore, poručili su u petak u Beogradu u odvojenim razgovorima s talijanskim ministrom vanjskih poslova Massimom D'Alemom predsjednik i premijer Srbije Boris Tadić i Vojislav Koštunica. D"Alema je, kako se navodi u priopćenju ureda premijera, predložio nastavak pregovora Beograda i Prištine, koji bi bili vremenski ograničeni i koji bi "za svoj krajnji cilj imali da Kosovo postane neovisna država", te da je Koštunica odbio mogućnost da novi pregovarački proces "na bilo koji način bude uvjetovan prihvaćanjem neovisnosti Kosova". Tadić i D'Alema, navodi se u priopćenju iz ureda predsjednika, ocijenili su da bi jednostrano priznanje neovisnosti Kosova, mimo odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda bilo najgore rješenje.
VARŠAVA - Na susretu španjolskog premijera Josea Zapatera i poljskog premijera Jaroslawa Kaczynskog u petak u Varšavi nije došlo do približavanja stajališta glede pitanja europskog ustava. "Ostaju razlike", izjavio je poljski premijer na zajedničkoj konferenciji za tisak. Zapatero je došao u posjet Varšavi nakon što se u petak ujutro susreo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu. Jučer je u Varšavu došao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy koji se sastao s poljskim premijerom i predsjednikom Lechom Kaczynskim koji je neodređeno naznačio spremnost na kompromis. Premijer Jaroslaw, međutim, večeras nije pokazao da je došlo do promjene mišljenja te stajališta ostaju udaljena. Kaczynski je, među ostalim, izrazio veliko zadovoljstvo bilateralnom suradnjom sa Španjolskom. "Španjolska će učiniti sve što je moguće kako bi se došlo do europskog ustava", rekao je sa svoje strane Zapatero dodavši da je sadašnji tekst ustava dobar te ga treba prihvatiti.
BEČ - Bivši glavni tajnik UN-a i bivši austrijski predsjednik Kurt Waldheim, koji je umro u četvrtak, prvi puta je izrazio duboko žaljenje zbog svojih izjava i nacističke prošlosti u oporuci kojeg je prije njegove smrti dobila austrijska agencija APA, i objavila ga u petak. U oporuci Waldheim "duboko žali zbog vlastitog stava prema nacističkim zločinima, kojeg je donio prekasno, a bio je nepotpun s nekim zabludama. Svjetski židovski kongres je optužio Kurta Waldheima tijekom njegovog predsjedanja (1986.-1992.) za nacističku prošlost, koja je otkrivena tek 1986. Njegova izjava da je samo izvršavao svoju dužnost i posebice njegova reakcija na ta otkrića šokirale su javno mnijenje. U oporuci Waldheim objašnjava da razlog takve reakcije nije bila sumnjiv stav ni političko kalkuliranje, već njegova konsternacija i patnje i smetenost sadržajem i obimom tih zamjerki. Isprva je Svjetski židovski kongres optužio Waldheima za ratne zločine. Kasnije je austrijska vlada osnovala povjerenstvo povjesničara koje ga je oslobodilo tih optužbi, ali je utvrdilo da je Waldheim znao za zločine na Balkanu, kamo je poslan 1943.