Akademik Dalibor Brozović smatra kako je Hrvatskoj, po uzoru na zaštitu francuskoga jezika, potreban sličan zakon.
"Hrvatska pismenost na razini narječja i hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika postoji stoljećima", a hrvatski standard formiran je još u 18. stoljeću, istaknuo je akademik Brozović.
Podsjetio je kako imamo zajedničkih riječi sa srpskim, crnogorskim i bošnjačkim jezikom, ali, dodao je, "sve što je civilizacija - materijalna i duhovna, od 19. stoljeća do danas, različito je kod nas i Srba".
Zbog engleskih napora u svjetskoj politici da stvore Zapadni Balkan važno je donijeti posebni zakon o hrvatskom jeziku, naglasio je akademik Brozović.
Odgovarajući na pitanje o pravopisu hrvatskog jezika rekao je kako je Matica hrvatska iz 1967. donijela Deklaraciju o hrvatskom jeziku, te prekinula pravopisnu tradiciju Novosadskoga dogovora.
"Današnja Matica hrvatska vratila je ponovno u život novosadski pravopis", ocijenio je akademik Brozović.
Tomislav Ladan smatra kako je zakon o jeziku nepotreban jer je u Hrvatskoj ustavom propisana službena uporaba hrvatskoga jezika.
"Uostalom takav zakon ne bi ima tko sastaviti, a ako bi ga tko i sastavio takav zakon u Saboru ne bi prošao", ustvrdio je Ladan. Dodao je da bi "zbog naramka pravopisa, gramatika i jezičnih priručnika trebalo napraviti svojevrsni propisnik hrvatskog jezika".
I akademik Stjepan Babić drži da nam nije potreban zakon o hrvatskom jeziku.