O njegovu književnom djelu govorili su nakladnik Josip Pavičić, književna kritičarka Lada Žigo, književnik Ludwig Bauer i urednica Balogovih izabranih djela Ranka Javor.
Po Pavičićevoj ocjeni, dosadašnja tri uporišta hrvatske dječje književnosti - bajkoviti svijet Ivane Brlić Mažuranić, realizam Mate Lovraka i ludizam Grigora Viteza treba nadopuniti i Balogovim ogrankom.
U Balogovu književnom djelu igra nije samo sredstvo za postizanje cilja, već i književnikov način postojanja, rekao je Pavičić dodavši kako Balog "bombardira mrtve i polumrtve riječi" da bi iz njih stvorio nove igre.
Parafrazirajući svijet Balogovih junaka, Lada Žigo je ustvrdila kako "naš šašavi Spisadu još uvijek misli da je mudrost negdje gore, a svijet negdje dolje". Balog nije ostao samo na vrhu književnosti nego i na vrhu života, kaže Žigo, jer on je taj koji "tišinu uspjeva pretvarati u zvono".
Bauer smatra kako Balog nije dječji već pisac za odrasle. "Premda piše o djeci, ona ga do kraju ne razumiju", rekao je dodavši kako njegov svijet u potpunosti mogu razumjeti tek odrasli.
Zvonimir Balog rođen je 1932. u Svetom Petru Čvrstec, a pripadao je krugovaškom naraštaju hrvatskih književnika koji su se pojavili početkom pedesetih godina 20. stoljeća.
Književna kritičarka Dunja Fuchs u Leksikonu hrvatskih pisaca piše kako je odlika njegova stvaralaštva izvanredan smisao za jezik, igru riječima i metafore. Fuchs smatra kako je Balogov svijet djetinjstva izokrenuti svijet jezične i životne stvarnosti.
Autor je mnogih pjesničkih, proznih i dramskih djela, među kojima su i knjige za djecu "Nevidljiva Iva", "Male ljudetine" i "Pusa od Krampusa".