FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Projekt satelitskog praćenja: uginula kornjača Calypso

RIJEKA,30. svibnja 2007. (Hina) - Glavata želva Calypso - prva morska kornjača koja je sa satelitskim odašiljačem puštena u more na hrvatskom dijelu Jadrana uginula je, a pronađena je na ulazu u luku Malamocco kod Venecije 9. svibnja ove godine, doznaje se danas iz Plavog svijeta - Instituta za istraživanje i zaštitu mora.
RIJEKA,30. svibnja 2007. (Hina) - Glavata želva Calypso - prva morska kornjača koja je sa satelitskim odašiljačem puštena u more na hrvatskom dijelu Jadrana uginula je, a pronađena je na ulazu u luku Malamocco kod Venecije 9. svibnja ove godine, doznaje se danas iz Plavog svijeta - Instituta za istraživanje i zaštitu mora.

Kornjaču, koja je nosila oznaku HR118, pronašli su stručnjaci iz instituta Centro Studi dei Cetacei iz Venecije, odnosno iz tima znanstvenika Giampola Ralloa.

Nikolina Rako iz Plavog svijeta rekla je danas da za sada nije utvrđen uzrok ugibanja kornjače te da je moguće da neće ni biti. Dodala je kako se očekuje da talijanski znanstvenici pošalju Plavom svijetu satelitski uređaj koji je bio postavljen na Calypso te da će isti uređaj, ako to bude moguće, biti postavljen na drugu kornjaču.

Mlada glavata želva Calypso, dugačka oko 66 centimetara, dobila je ime po koćarici koja ju je slučajno uhvatila, a u more je puštena u Malom Lošinju, na plaži Borik, u rujnu prošle godine.

Satelitsko praćenje te morske kornjače organizirano je u sklopu međunarodnog Projekta satelitskog praćenja morskih kornjača u Jadranu, koji u Hrvatskoj provode Hrvatski prirodoslovni muzej i Plavi svijet - Institut za istraživanje i zaštitu mora.

Projekt satelitskog praćenja glavatih želva u Jadranu ostvaruje se na temelju međunarodnog talijansko-hrvatsko-slovenskog projekta AdriaWatch, koji se financira iz programa Europske unije INTEREG.

U sklopu tog projekta satelitskim odašiljačima obilježeno je ukupno pet glavatih želva - tri u Italiji, po jedna u Sloveniji i u Hrvatskoj.

Po riječima Nikoline Rako, signali satelitskih odašiljača primaju se s dviju kornjača, a odašiljači na ostale dvije, odnosno tri uključujući onaj na Calypso, više ne daju signala.

Podatke o kretanju i ponašanju glavatih želva prikuplja odašiljač učvršćen na oklop kornjača te ih u trenutku izrona kornjača, putem satelitskog sustava u Zemljinoj orbiti, proslijeđuje do istraživača.

Prikupljeni podatci, zajedno s drugim rezultatima istraživanja biologije tih ugroženih morskih životinja, omogućit će planiranje strategije zaštite glavate želve u Jadranu.

Istraživanja o ugroženim organizmima posljednjih desetak godina sustavno provode Hrvatski prirodoslovni muzej i Institut Plavi svijet, u suradnji s Centrom za oporavak morskih kornjača Akvarija iz Pule.

Glavata želva najčešća je i najraširenija vrsta kornjača u Sredozemlju i Jadranu, a stručnjaci smatraju da je njezina zaštita preduvjet opstanka sredozemne morske populacije.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙