Sažimajući rezultate obuhvaćene ovom publikacijom, predsjednik Uprave FINA-e Zoran Maksić je na njenom predstavljanju istaknuo kako se na 500 najboljih tvrtki odnose dvije trećine prošlogodišnje dobiti hrvatskog gospodarstva te više od polovice ukupnog izvoza i oko polovice ukupnih prihoda. Dodana vrijednost koju su te tvrtke u prošloj godini ostvarile iznosila je 8,1 milijardu eura, odnosno 28,15 posto više nego u 2005.
Pritom je istaknuo podatke da je unazad tri godine udio malih i srednjih poduzeća u ukupnoj dobiti hrvatskog gospodarstva povećan sa 26 na 36 posto, da se na listi 500 najboljih u 2006. našlo 107 novih tvrtki, a da 11 posto rasta broja zaposlenih generira privatni sektor.
Naglasio je i kako FINA-ini podaci govore da je u prošloj godini čak 4.500 hrvatskih poduzetnika po prvi put počelo izvoziti.
Sve to ukazuje da s jedne strane država sve više potiče poduzetništvo, ali i da s druge strane jača poduzetnička hrabrost. Također, ukazuje i na stabilne prilike u hrvatskom gospodarstvu, sve veći stupanj integriranosti hrvatskog u gospodarstvo Europske unije, ali i da makroekonomija prati kretanja na mikrorazini.
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec je pak istaknuo kako rezultati hrvatskog gospodarstva iz prošle godine pokazuju da je Hrvatska stabilna, brzorastuća, zdrava ekonomija u kojoj sigurnost u poslovanju daje makroekonomska stabilnost.
Podsjećajući na najznačajnije makroekonomske pokazatelje iz 2006. Polančec je istaknuo kako stopa rasta BDP-a od 4,8 posto nije zadovoljavajuća, ali predstavlja izuzetno dobru podlogu za gospodarski rast u narednim godinama veći od 5 posto.
Rekao je i kako zadovoljstvo ne treba izazivati niti podatak o stopi nezaposlenosti od 11,2 posto, no da je ta stopa najniža unazad osam godina te da je samo unazad tri godine u gospodarstvu stvoreno 80.000 novih ranih mjesta.
Prošla je godina bila i prva godina u kojoj se bilježi smanjenje udjela opće države u inozemnom dugu, a 2008. bi trebala biti prva godina u kojoj će udio vanjskog duga u BDP-u početi padati s trenutnih 85 posto, ustvrdio je Polančec.
Kao jedno od najznačajnijih područja na kojima će Hrvatska povećavati svoju konkurentsku prednost pred drugim zemljama izdvojio je pak promet, istaknuvši pritom projekte izgradnje tzv. nizinske pruge i razvoja Luke Rijeka, ali i energetiku, posebice kroz osiguravanje energetske neovisnosti Hrvatske.
Uz već započeti projekt gradnje plinovoda Pula-Karlovac, planiranu gradnju LNG terminala i sl., Polančec je najavio i veliki projekt postavljanja podmorskih kablova za distribuciju električne energije ispod Jadranskog mora od Hrvatske prema Italiji.
Danas Hrvatska uvozi oko 10 posto potreba za električnom energijom, a za pet godina mogla bi postati izvoznicom, i to prema Italiji, koja je najveći uvoznik i tržište u Europi na kojem se može postići najviša cijena električne energije.
Govoreći pak o mogućnosti značajnijeg smanjivanja poreznog opterećenja gospodarstva pak, Polančec je istaknuo kako se o tome može govorit tek kada se dovrše reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, koji godišnje generiraju deficit od oko 15,5 milijardi kuna te dovrši privatizacija i restrukturiranje svakog neprofitabilnog poduzeća ili gospodarske grane.