Hrvatska bi, uz postojeće politike, mogla ostvarivati stopu gospodarskog rasta od 4 do 4,5 posto, a za veće stope rasta nužan je nastavak reformi u pravosuđu, poboljšanje poslovnog okruženja i daljnje smanjenje administrativnog opterećenja, pravne nesigurnosti i korupcije, te reforme koje bi smanjile utjecaj države na gospodarstvo putem fiskalne konsolidacije i brže privatizacije.
Pokazuju to studije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) "Gospodarski rast u Hrvatskoj: mogućnosti i ograničenja" i "Inozemni dug i bilančne ranjivosti u Hrvatskoj" čijom je prezentacijom u hotelu Sheraton danas i na formalan način obilježeno skoro zatvaranje Ureda MMF-a u Zagrebu do čega će doći u lipnju.
MMF je želio predstaviti rezultate tih studija kako bi oni bili dostupni svima, a nadam se da će analiza onoga što bi trebalo učiniti pomoći da gospodarski rast Hrvatske bude veći od projiciranih 4,5 posto, istaknuo je voditelj Misije MMF-a u Hrvatskoj Robert Feldman.
Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Martina Dalić ističe da studija pokazuje ono što Vlada već radi, te kao tri prioriteta Vlade navodi reformu pravosuđa, poboljšanje poslovnog okruženja i smanjenje administrativnih barijera, smanjenje javnog sektora.
Uz postojeće pretpostavke MMF-ova studija projicira stopu rasta od 4,5 posto, a sve su reforme, kao reforme pravosuđa, obrazovanja i drugih područja, usmjerene povećanju stope rasta i one će sigurno dati rezultate, smatra Dalić.
Dalić, kao i državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman, uz nastavak institucionalnih reformi na što ukazuju i studije, ističe i važnost procesa pridruživanja i članstva u EU za veće stope gospodarskog rasta.
Hrvatska prolazi slično razdoblje kao što su ga prolazile i primjerice Slovačka, Češka ili baltičke zemlje tri-četiri godine prije ulaska u EU, kazao je Žigman, a Dalić ističe da će proces pridruživanja i članstva u EU otvoriti nove prilike za investitore i nove šanse za tržište.
Studija MMF-a o mogućnostima i ograničenjima gospodarskog rasta upozorava uz ostalo na nepovoljno poslovno okruženje, mikrorizike kao što su problemi vezani uz vlasnička prava, probleme uzrokovane veličinom države, administrativne barijere, posebice na lokalnoj razini, te korupciju.
Studija o hrvatskom inozemnom dugu upozorava na brz rast inozemnog duga (u proteklih šest godina porastao je za više od 25 posto BDP-a, te je na kraju 2006. dosegnuo oko 86 posto BDP-a) i jačanje eurizacije u Hrvatskoj.
Povećanje duga, kako se ističe, bilo je uglavnom izazvano privatnom potražnjom za kreditima, međutim poduzeća i stanovništvo stvorili su velike neto obveze koje su osjetljive na promjene tečaja i kamatnih stopa.
Zbog povećane ranjivosti velika važnost pridaje se izbjegavanju naglih promjena tečaja i kamatnih stopa, važna je uloga bonitetnog nadzora, fiskalna konsolidacija, istaknuto je uz ostalo na prezentaciji.