WASHINGTON - Čelnici Sjedinjenih Država i Europske unije u ponedjeljak su u Washingtonu potpisali sporazum o osnivanju transatlantskog gospodarskog vijeća, koji treba potaknuti trgovinu, ulaganja i daljnju integraciju njihovih tržišta, te podržali zaključenje kruga pregovora iz Dohe u okviru WTO-a i najavili suradnju na razvoju čistih izvora energije i sprečavanju klimatskih promjena. "To je značajan sporazum kojim se ističe važnost trgovine i obveza uklanjanja prepreka koji pred njom stoje. Također je priznanje koliko su se približile Sjedinjene Države i EU", rekao je američki predsjednik George W. Bush nakon razgovora u Bijeloj kući s njemačkom kancelarkom Angeleom Merkel, čija zemlja predsjeda EU-om, i predsjednikom Europske komisije Jose Manuel Barrosom. Kada je riječ o klimatskim promjenama, gdje postoje najveće razilaženje u pristupu između SAD i EU, troje čelnika se usuglasilo kako je globalno zatopljenje pitanje "hitnog" prioriteta, pri čemu je Merkel naglasila kako razvijene zemlje trebaju prednjačiti u ograničenju plinova staklenika, dok ju Bush istaknuo važnost razvoja bioloških goriva i uključivanja drugih zemalja, posebno Kine i Indije, u reguliranje emisije plinova. Na političkom planu, čelnici SAD i EU razgovarali su o rješavanju iranske krize, stanju u Darfuru, Iraku, Afganistanu, te o planiranom američkom proturaketnom štitu u Poljskoj i Češkoj.
TALIN - Ruski i estonski parlamentarni zastupnici nisu se u ponedjeljak u Talinu uspjeli dogovoriti oko razrješenja krize između dviju zemalja koja je nastala zbog premještanja sovjetskog spomenika u Estoniji, priopćili su estonski čelnici. "Razgovor s ruskim partnerima pokazao je danas da među nama postoje ozbiljne razlike u tumačenju pedeset godina povijesti", rekla je Kristina Ojuland, dopredsjednica estonskog parlamenta na tiskovnoj konferenciji u ministarstvu vanjskih poslova. Dvoje zastupnika Dume (donjeg doma ruskog parlamenta), među kojima je predsjednik odbora ratnih veterana Nikolaj Kovaljov, doputovalo je u ponedjeljak u Talin kako bi pronašli rješenje za izlazak iz krize. Na drugoj konferenciji za tisak u ruskom veleposlanstvu u Talinu, njih dvoje je ponovo zatražilo ostavku estonske vlade, što je Kovaljov već bio zatražio uoči svog odlaska iz Moskve. Kako navodi Ojuland, Rusi žele da se brončani kip vojnika Crvene armije vrati u središte Talina, na mjesto na kojemu je bio, a čije je uklanjanje u petak prouzročilo nerede ruske manjine u kojima je jedna osoba smrtno stradala, a više od 150 je ozlijeđeno. Ruski su parlamentarci zatražili da se "sve osobe koje je policija privela tijekom nereda puste na slobodu", dodala je Ojuland.
TIR - Izvješće izraelskog istražnog povjerenstva u kojemu se premijer Ehud Olmert kritizira zbog načina na koji je vodio rat u Libanonu, potvrđuje da je Izrael doživo povijesni poraz, izjavio je u ponedjeljak vođa Hezbollaha za južni Libanon Nabil Qaouk. U izvješću istražnog povjerenstva o ratu u Libanonu koje je u ponedjeljak objavio sudac Eliahou Winograd, izraelski premijer je optužen za "težak neuspjeh" u libanonskom ratu u ljeto 2006. U izjavi za tisak Winograd je rekao da je Olmert odgovoran jer "svoje planove nije prilagodio kada je postalo očito da procjene i očekivanja izraelskog djelovanja nisu bili realni i nisu se ispunjavali". Unatoč tomu što je sukob trajao 34 dana, izraelska vojska nije uspjela uništiti Hezbollahovu vojnu infrastrukturu ni osloboditi dvojicu izraelskih vojnika čije je uhićenje na izraelskom području i dovelo do tog sukoba. Na temelju rezolucije 1701 UN-a, rat je završen "prekidom neprijateljstava" i raspoređivanjem UN-ovih prijelaznih snaga u južnom Libanonu (UNIFIL), kao i libanonske vojske uz granicu s Izraelom, prvi put u zadnjih 28 godina.
BERLIN - Policija je uhitila 47 ljudi zbog bacanja kamenja i boca u tradicionalnim 1. svibanjskim sukobima u Berlinu, priopćili su u utorak dužnosnici. Noćno nasilje izgleda slabije nego što je bilo prethodnih godina, mada ostaje još jedna noć nakon Međunarodnog praznika rada u utorak. U 2006. uhićeno je 179 ljudi 1. svibnja, a ozlijeđeno 68 policajaca, većina ne ozbiljnije. Policija pazi na radikale prosvjednike uoči ovogodišnjeg summita G8 skupine u Heiligendammu; strahuje se također da bi 20-ta obljetnica prvih takvih nereda mogla potaknuti pojačano nasilje.
RIM - Papa Benedikt XVI. telefonirao je u ponedjeljak predsjedniku Talijanske biskupske konferencije Angelu Bagnascu kako bi ga ohrabrio nakon prijetnja koje je primio, priopćio je predstojnik tiskovnog ureda Svete Stolice Federico Lombardi. "Bio je to privatni razgovor kojim mu je htio izraziti svoje suosjećanje", rekao je Lombardi, a prenosi agencija Ansa. Bagnasco je primio omotnicu s metkom i svojom fotografijom preko koje je bio nacrtan kukasti križ, pošto se usprotivio Dicou, zakonskom prijedlogu za priznavanje zajednica istog , pišu talijanska glasila. I predsjednik Republike Giorgio Napolitano rekao je u ponedjeljak da Italija neće mons. Bagnasca "ostaviti samog" pred prijetnjama koje su mu upućene.
CARACAS - Predsjednik Hugo Chavez objavio je u ponedjeljak kako će formalno povući Venezuelu iz Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), što je uglavnom simbolički potez budući je njegova zemlja već isplatila svoje dugove ovim svjetskim novčarskim institucijama. Ljevičarski čelnik Venezuele, koji već dugo oštro kritizira ove institucije smještene u Washingtonu, je kazao: "Više nećemo morati ići u Washington, ni u MMF niti u Svjetsku banku, nikome". Venezuela je isplatila dugove Svjetskoj banci pet godina prije roka čime je uštedjela 8 milijuna dolara. Dugove MMF-u zemlja je isplatila kratko nakon što je Chavez 1999. po prvi put postao predsjednik. MMF je prošle godine zatvorio svoj ured u Venezueli.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u ponedjeljak je zatražilo od Maroka i fronte Polisario da počnu pregovore "bez uvjeta i u dobroj vjeri", kako bi razriješile spor oko Zapadne Sahare. Nacrt rezolucije kojima zahtijeva pregovore Vijeće je usvojilo jednoglasno, ali Južnoafrička Republika kaže da ju je podržala "s oklijevanjem" jer ne želi prekinuti pokušaje diplomatskoga rješavanja toga spora. Istovremeno, JAR optužuje Vijeće sigurnosti da je na strani Maroka. Rezolucija poziva na razgovore "kojima će cilj biti postizanje pravedna, dugotrajna i svima prihvatljiva političkog rješenja koje će omogućiti samoodređenje narodu Zapadne Sahare". Status toga područja neriješen je već gotovo tri desetljeća. Bilo je španjolska kolonija do 1975. Maroko ga je 1979. anektirao čemu se suprotstavila Fronta Polisario koja u Alžiru ima vlastitu vladu u egzilu.