Na tome jedinstvenom arheološkom nalazištu, na mjestu gdje je u 1. stoljeću prije Krista bio podignut antički hram posvećen rimskom caru Augustu, pronađeno je 16 skulptura rimskih careva i ostalih moćnika i božanstava.
Muzej, u koji je Ministarstvo kulture uložilo oko 28 milijuna kuna, podignut je u Vidu na središnjem trgu, negdašnjem antičkom forumu, a zgradu je projektirao arhitekt Goran Rako.
Predsjednik Vlade Ivo Sanader je, izrazivši zadovoljstvo što je večeras s mnogim uzvanicima na najizazovnijem mjestu antičke arheologije u Europi, dodao da Vid, t.j. Narona, ima slavnu prošlost s hrvatskim knezovima kojima je u spomen u Vidu prije 10 godina dr. Franjo Tuđman otkrio spomenik "Domagojevi strijelci".
Mi smo baštinici slavne prošlosti koju moramo čuvati, njegovati i ostaviti ju budućim naraštajima. Onako kako uredimo Hrvatsku danas takvu će naslijediti naša pokoljenja, istaknuo je Sanader. Kad spomenemo Vid i Naronu, spominjemo se naše slavne prošlosti, a Neretvanska je dolina poveznica antičke i hrvatske prošlosti drevnoga hrvatskog kraja, slavne Neretvanske doline na koju svi moramo biti ponosni, istaknuo je Sanader.
Vrijedni Muzej u Vidu gradio je sav hrvatski narod, a Vlada, t.j. Ministarstvo kulture i grad Metković priskrbili su novac te smo njegovom izgradnjom i sebe odredili kao narod, ustvrdio je, rekavši da ćemo tu vrijednu baštinu predati na čuvanje onima koji će doći jer ovo nije samo hrvatska nego europska i svjetska baština. Otvorenje Muzeja velik je uspjeh Vida, Metkovića, Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske i njime se Hrvatska definitivno ucrtava u antičku mapu Europe s još jednim sjajnim projektom, istaknuo je uz ostalo premijer.
Ministar kulture Božo Biškupić je, čestitavši hrvatskim arheolozima na otvorenju toga specijaliziranog muzeja, istaknuo da je to u prvom redu uspjeh arheološke struke i znanosti. Hrvatska se tim muzejom predstavlja kao baštinik i dobar čuvar svoga kulturnog nasljeđa, dodao je, istaknuvši da su nam dragocjena arheološka istraživanja u Naroni otkrila veličanstvene antičke nalaze koji govore o dugom povijesnom kontinuitetu na hrvatskom jugu. Arheološki muzej Narona postaje naš nov muzejski simbol i snažna metafora za novu, kvalitetnu arhitektonsku, likovnu i muzealnu prezentaciju koja u sebi nosi snažnu svijest o bogatu i vrijednu kulturnom nasljeđu. Ministar je zahvalio arheološkoj struci na velikom uspjehu kojim je na najbolji mogući način danas obilježen Međunarodni dan muzeja u Hrvatskoj.
Privremeni ravnatelj Muzeja Narone Hrvoje Manenica zahvalio je Vladi, gradu Metkoviću i Dubrovačko-neretvanskoj županiji na potpori i financiranju muzeja. O važnosti Muzeja govorila je ravnateljica Arheološkog muzeja u Splitu Zrinka Buljević te Marina Miličević-Bradać s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U ime grada Metkovića gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo rekao je kako je otvorenje toga muzeja povijesni trenutak za Vid, odnosno Naronu.
Prva sustavna istraživanja u Naroni počela su potkraj 19. i u početku 20. st. kad je utvrđeno postojanje foruma, zidina, cesta prema Naroni i mnogih epigrafičkih spomenika. U tome su prednjačili stručnjaci splitskog Arheološkoga muzeja pod vodstvom tadašnjeg ravnatelja Emilija Marina od 1991. do 1997. Osim hramskih kipova arheolozi su istražili temelje bazilike ispod crkve sv. Vida. Obnovljeni hramski kipovi zauzimaju središnje mjesto u Muzeju, a postavljeni su na uzvišenja kako bi bili što pristupačniji posjetiteljima.