Izloženo je 118 predmeta geodetskih naprava i pomagala koji su bili proizvedeni i primjenjivani na području Mađarske - busole, pantografi, planimetri, niveliri, tahimetri.
Uz njih je izloženo petnaest zemljovida iz zadnja dva stoljeća - rukom opisane karte, karte snimljene za vojne svrhe te strukovno-znanstvene i tematske karte. Treća cjelina izložbe su portreti znamenitih mađarskih zemljomjera, geodeta i izumitelja mjernih naprava i instrumenata.
Svi predmeti na izložbi dio su bogate zbirke Mađarskoga nacionalnog muzeja znanosti i tehnologije iz Budimpešte.
Ravnateljica tog muzeja Eržebet Kocian Senpeteri rekla je da je za izložbu odabran materijal koji se većinom odnosi na hrvatske i mađarske prostore koji su u povijesti bili zajednički.
Povijest mađarske geodezije može se pratiti unatrag sve do vremena Arpada. Izumi za terenske izmjere temeljili su se na ručnom radu alata i kalupa u obrtničkim radionicama, a izrađene su u vrijeme prvih opsežnih geodetskih mjerenja, od 1763. do 1787. Tijekom 18. i 19. stoljeća mađarski su geodeti osobito bili naklonjeni uporabi instrumenata izrađenih u Beču, odnosno u njemačkim radionicama.
Izložbu je otvorila pomoćnica ministra kulture Branka Šulc, a na otvorenju su bili i predstavnici mađarskog Veleposlanstva u Hrvatskoj te zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.
Izložba će biti otvorena do 10. lipnja.