POSLOVNI PEGLED 524

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

Kalmeta: očekujemo rekordnu turističku sezonu

Rekao je to ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, koji je predsjedavao sjednicom Povjerenstva hrvatske Vlade za koordinaciju i praćenje pripremnih aktivnosti za turističku 2007. godinu, održanoj danas u hotelu Alan u Starigradu Paklenici.

Navodeći da je u prva četiri mjeseca ostvaren porast turističkog prometa od 13 posto, Kalmeta je kazao da niko više nema pravo reći da turizam traje samo tri mjeseca. Sezona je definitivno produžena i gotovo svi hoteli već sada posluju, istaknuo je napominjući da je ovoga trenutka na Jadranu 300.000 gostiju, pa se može reći da je turistička sezona počela.

Pozvao je jedinice lokalne samouprave da ne dočekaju srpanj s radovima, a kada je riječ o turističkim zajednicama u gradovima i mjestima one su dužne osigurati dodatne kvalitetne sadržaje.

Predstoji bitka za svakoga gosta do kraja godine s obzirom na oštru konkurenciju na cijelom Mediteranu, izjavio je ministar Kalmeta.

Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić napomenuo je, uz ostalo, kako se puno radi na izmjenama zakonske regulative, a dovršeni su brojni natječaji za sufinanciranje turističkih djelatnosti.

Predstavljen prvi Golf vodič za investitore

APIU je taj vodič izradila zbog velikog broja upita stranih investitora za mogućnosti ulaganja u golf, kazao je na konferenciji za novinare ravnatelj te Agencije Slobodan Mikac.

Vodič je zamišljen kao pomoć investitorima, tiskan je na engleskom jeziku u nakladi od tisuću primjeraka, a uz prikaz trenutnog stanja tog sektora u Hrvatskoj daje i osnovne informacije kroz koje potencijalni investitor mora proći želi li ulagati u golf u Hrvatskoj.

Mikac naglašava i da je to samo prvi korak u želji APIU-a da uvede svojevrsni red u golf, budući se Agencija aktivno želi uključiti ne samo u pomoć nego i u pronalaženje lokacija za golf. Stoga je i pozvao gradove, županije i pojedince da izvijeste o potencijalnim lokacijama kako bi zajedno radili na tome.

Na današnjem predstavljanju vodiča čulo se i da su prostornim planovima u Hrvatskoj predviđene 63 potencijalne lokacija za golf terene, od kojih su 53 prikazane i u vodiču.

Hoće li se na svim tim lokacijama i stvarno urediti golf tereni ovisit će o dobivanju lokacijskih dozvola, kao i o interesu i suradnji lokalnih i državnih vlasti i investitora.

Danas u Hrvatskoj postoje dva golf igrališta s 18 rupa (na Brijunima i u Krašiću), jedno igralište s 9 rupa (Zagreb-Blato) i nekoliko golf vježbališta, a ove se jeseni planira početak izgradnje najvećeg golf terena s odmaralištem u Hrvatskoj (Golf resort "Marlera" u Istri, inicijatora i suvlasnika Dražena Ladića).

Prema podacima europskog golf udruženja (European Golf Association) u Europi ima više od šest tisuća golf igrališta i više od 4 milijuna golfera. Najviše golf igrališta ima Engleska (oko 2.000), Njemačka (više od 600) i Škotska (više od 500).

HFP: za HŽ-ovo ovisno društvo samo ponuda zaposlenika

Početna cijena za kupnju RVR-a iznosila je 22.768.911 kuna, a radnici su ponudili 22,8 milijuna kuna, za što su priložili bankovno jamstvo Hrvatske poštanske banke (HPB), koja je spremna kreditno pratiti radnike.

U pojašnjenju ponude stoji da su 14,7 milijuna kuna, koliko iznosi temeljni kapital tvrtke, spremni platiti u roku od 30 dana od zaključivanja kupoprodajnog ugovora, dok isplatu preostalih 8 milijuna kuna uvjetuju rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, odnosno još uvijek nedovršenog upisa dijela imovine društva u temeljni kapital tvrtke.

Također, u ponudi navode i kako su spremni u potpunosti podmiriti sve obveze RVR-a, koje su krajem 2006. iznosile 12,2 milijuna kuna, dok za uvjet iz natječaja da za sve obveze pokrivene državnim jamstvima ponude zamjenska jamstva u ponudi navode kako po njihovim saznanjima takve obveze ne postoje.

Ponudom predviđena ulaganja u RVR u narednih pet godina pak iznose 8,73 milijuna kuna.

Osnovna djelatnost te tvrtke je održavanje unutarnjeg reda na željezničkom području i pružanje usluga zaštite imovine i osoba, servisiranje vatrogasnih aparata, ispitivanje unutarnje i vanjske hidrantske mreže, kemijsko i mehaničko čišćenje pružnog pojasa na prugama HŽ Infrastrukture i u širem području regije, kao i hortikulturno uređenje unutarnjih i vanjskih prostora te proizvodnja dendrološkog, dekorativnog i sezonskog bilja, a ponudom se radnici obvezuju na zadržavanje osnovne djelatnosti.

AZTN: odabir kupca TLM-a ne narušava tržišno natjecanje

Vijeće je danas priopćilo kako je na svojoj 82. sjednici odgovorilo na žalbu UBIG-a, a odgovor se odnosi isključivo na dio žalbe iz nadležnosti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja odnosno u dijelu u kojem se spomenuta prodaja osporava i proglašava nelegalnom s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

Vijeće je obavijestilo UBIG da su uvjeti i pravila zaštite tržišnog natjecanja te odobravanja, nadzora provedbe i povrata državnih potpora uređeni Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja i Zakonom o državnim potporama, te da ih Agencija primjenjuje jednako na sve poduzetnike bez obzira na to jesu li njihovi vlasnici domaće ili strane osobe.

S obzirom na činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o privatizaciji poduzetnika u teškoćama davatelj potpore dužan je Agenciji dostaviti program restrukturiranja koji, između ostalog, treba sadržavati iznose i vrstu dodijeljenih potpora te druge podatke i informacije potrebne za ocjenu njegove sukladnosti s propisima o državnim potporama, posebno s pravilima o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje.

Spomenuta obveza izrade programa restrukturiranja odnosi se i na domaći konzorcij čiju je ponudu o kupnji prihvatila Vlada RH.

Stoga je i stav Vijeća, da odlukom o odabiru kupca TLM-a nije došlo do narušavanja, ograničavanja ili sprječavanja tržišnog natjecanja odnosno povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja i državnim potporama, ističe se u priopćenju.

Predsjednik Mesić - podrška tzv. golf turizmu

Po riječima članice Uprave društva "Skiper hoteli", investitora projekta, Ljubice Marfan, taj se projekt provodi po planu kako bi se naselje otvorilo potkraj veljače iduće godine. Osim hotela s pet zvjezdica grade se još 22 vile od po 500 do 1000 četvornih metara, svaka s grijanim bazenom te četiri rezidencijalne zgrade s po pet apartmana. Početkom lipnja počinje uređenje golf terena s 18 rupa.

Predsjednik Mesić je u izjavi za novinare ustvrdio kako su takvi resorti potrebni hrvatskom turizmu jer, kako je rekao, "Hrvatska ne može živjeti samo od jedne vrste turizma". Naš turizam mora biti visoke i nešto niže kategorije, ali možemo imati i kampove, ustvrdio je. Dodao je kako će hrvatski turizam biti uspješan samo ako u njemu nađu mjesto sve skupine koje zanima odmor u Hrvatskoj. Istaknuo je kako je savudrijski resort to vrijedniji što može biti u uporabi cijele godine.

MMTPR: 8,5 milijuna kuna potpora za turističke projekte

Riječ je o državnim potporama za 2007. koje je MMTPR dalo za tri programa, a za koje je bio raspisan natječaj sredinom veljače ove godine - Programu poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam tradicijske i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima, Program poticanja razvoja tematskih turističkih puteva u RH te Program poticanja izrade izvornih suvenira.

Za prvi program, uključivanje baštine u turističku ponudu, pristiglo je ukupno 440 projekata, a potporu je dobilo njih 78 u ukupnom iznosu od 4,95 milijuna kuna, i to od 30 do 100 tisuća kuna po pojedinom projektu.

Svi ti projekti pridonose razvoju kontinentalnog turizma, a najveći iznos, 100 tisuća kuna, dobila su tri takva projekta - Uređenje eko-etno sela u Staroj Kapeli, Seoski turizam u selu Utore Gornje općina Unešić te Srijemska kuća u Iloku. Po 70 tisuća kuna dobilo je 20 projekata, 19 ih je dobilo 80 tisuća kuna itd.

Poticanju razvoja tematskih turističkih putova namijenjeno je 2,5 milijuna kuna, na natječaj je pristiglo 119 projekata, a za njih 33 dodijeljene su potpore od 30 do 200 tisuća kuna.

Najveći iznos, 200 tisuća kuna, dobila su dva projekta - "Zeleni put-Hrvatska ekološka magistrala" (obuhvaća veći dio Hrvatske odnosno četiri županije i Grad Zagreb) te "Lujzijana i Karolina u mreži europskih kulturnih i turističkih puteva" (šire područje uz povijesne ceste u Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji).

Milijun kuna poticaja za izradu izvornih suvenira podijeljeno je za 60 projekata, od 5 do 30 tisuća kuna, a ukupno je na natječaj pristiglo 337 takvih projekata.

Po 30 tisuća kuna dobilo je 6 od 60 projekata - Kapetanova travarica, Izrada staklenih boca za suvenire, "... i to je hrvatsko", Sisački nakit, Izrada sakralnih suvenira i suvenira od čipke te Suvenir grada Vinkovaca "Vinkovačka lampa".

MINGO: zbog velikog interesa dulji rok za prijave na poduzetničke projekte

U ovoj je godini Ministarstvo za projekte i sredstva poticanja malog i srednjeg poduzetništva predvidjelo gotovo 120 milijuna kuna. Tome treba dodati i financijska sredstava za projekte u drugim upravama Ministarstva namijenjenih poduzetničkim zonama, Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi, restrukturiranju i razvoju pojedinih grana industrije, a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna.

U protekle tri godine, ovo je ministarstvo kroz poticaje i programe za razvoj malog i srednjeg poduzetništva dodijelilo 400 milijuna kuna.

Učinak modela bespovratnih poticaja, koje Ministarstvo provodi četvrtu godinu, jest rast zaposlenosti od preko 40 tisuća novozaposlenih u poduzetništvu, jačanje konkurentnosti, rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske, ističe ministar Branko Vukelić.

Sanader: za preostale rate duga umirovljenicima IPO dionica HT-a

Po tom ćemo pitanju s našim koalicijskim partnerom, Hrvatskom stranom umirovljenika (HSU), ali i ostalim strankama u Saboru, apsolutno ozbiljno pokušati postići konsenzus, kako se o tome na jesen ne bi vodila predizborna borba, ali u tu raspravu moraju biti uključeni i poslodavci, rekao je Sanader.

Dodao je kako pozdravlja što su se u rješavanje ovog problema uključili i sindikati, koji će imati svog predstavnika u radnoj skupini koja će probati razmotriti kako smanjiti jaz između novih i starih umirovljenika, što je posljedica mirovinske reforme provedene 1999. godine.

"Poštujem hrvatske umirovljenike, jer su to časni ljudi koji su zaslužili svoje mirovine, ali poštujem i ono što smo se s HSU-om dogovorili prilikom sklapanja koalicijskog sporazuma, a to je da ćemo onoliko moći učiniti koliko su mogućnosti države.

I ovaj najnoviji prijedlog HSU ćemo razmotriti, ali ćemo pozvati na dijalog i širu javnost, među kojima su i poduzetnici, jer ako smanjujemo poreze i doprinose, što traže iz HUP-a, onda moramo pronaći iz čega će se to financirati jer ne možemo negdje smanjivati, a negdje povećavati", istaknuo je premijer.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

Inflacija u travnju 2,3 posto

To je povećanje stope inflacije na godišnjoj razini u odnosu na mjesec prije za 0,5 postotnih bodova, budući je inflacija u ožujku, prema istom mjesecu prošle godine, iznosila 1,8 posto.

U godišnjem prosjeku, odnosno u razdoblju od svibnja prošle do travnja ove godine u odnosu na isto razdoblje godina prije, potrošačke su cijene u prosjeku porasle za 2,6 posto.

Pad vrijednosti građevinskih radova u inozemstvu, rast narudžaba

Istovremeno, vrijednost novih narudžbi građevinskih radova u inozemstvu porasla je za 95,5 posto u odnosu na 2005. godinu i iznosila je 1,74 milijarde kuna.

Najveća vrijednost građevinskih radova koje su hrvatske tvrtke lani izvele u inozemstvu zabilježena je u Njemačkoj s iznosom od 622,1 milijun kuna, od čega 179,4 milijuna na zgradama i 442,6 milijuna kuna na ostalim građevinama.

Njemačko tržište najznačajnije je i po novim narudžbama s vrijednosti ugovorenih radova od 823,4 milijuna kuna.

Po vrijednosti izvršenih radova iza Njemačke slijedi Slovenija s iznosom od 40,1 milijuna kuna, te Rusija s vrijednošću od 31,6 milijuna kuna.

Značajni udio u vrijednosti radova među europskim zemljama imale su prošle godine i Velika Britanija (17,7 milijuna kuna) i Norveška (17,4 milijuna kuna).

U Africi značajna vrijednost radova od 19,1 milijuna kuna zabilježena je u Tanzaniji, a na Bliskom istoku hrvatske su građevinske tvrtke lani radile u Libanonu i vrijednost tih radova iznosi 13,7 milijuna kuna.

U Kataru vrijednost izvršenih građevinskih radova u prošloj godini iznosila je 10,4 milijuna kuna, a nove narudžbe vrijedne su 671 milijuna kuna pa je ta zemlja po novim narudžbama drugo najznačajnije strano tržište za hrvatske građevinare, odmah iza Njemačke.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

SDA: vrijednost hrvatskih vrijednosnih papira ove godine porasla 35 posto

Ujedno je tržišna vrijednost ukupno 1.053 vrijednosna papira na kraju travnja ove godine bila veća za 135,5 posto u odnosu na njihovu nominalnu vrijednost, koja je iznosila 176 milijardi kuna.

Prema podacima iz mjesečne statistike SDA, krajem prošlog mjeseca tržišna vrijednost ukupno 930 dionica bila je 361,4 milijarde kuna, dok je tržišna vrijednost 58 obveznica iznosila 37,8 milijardi kuna, a 63 zapisa 14,3 milijarde kuna. Tržišna vrijednost ostalih vrijednosne papire iznosila je pak 123,7 milijuna kuna.

U odnosu na početak ove godine tržišna vrijednost dionica porasla je za 40 posto, odnosno za 103,6 milijardi kuna, a samo se manji dio te razlike odnosi na nove četiri dionice uvrštene u depozitorij SDA.

Istodobno je tržišna vrijednost obveznica, a na kraju travnja je bila jedna obveznica više nego početkom godine, porasla za svega 7,5 posto.

U vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba na kraju travnja bilo je 48,19 posto hrvatskih vrijednosnih papira, od čega 37,65 posto u vlasništvu pravnih, a tek 10,54 posto u vlasništvu fizičkih osoba.

Usporede li se ti podaci s onima s početka ove godine, udio domaćeg vlasništva nad hrvatskim vrijednosnim papirima smanjena je 3,58 postotna boda.

Pritom je udio vrijednosnih papira u vlasništvu domaćih pravnih osoba smanjena za 4,9 postotna boda, dok se kod domaćoh fizičkih osoba bilježi rast od 1,32 postotna boda.

Wuestenrot: snažan rast u prva četiri mjeseca 2007.

Vrijednost odobrenih kredita iz prva četiri mjeseca ove godine je pak iznosila 109,6 milijuna kuna, od čega se 94 milijuna kuna odnosi na kredite za međufinanciranje.

Usporedbe radi, u cijeloj prošloj godini Wuestenrot je odobrio ukupno 310 milijuna kuna kredita, od čega 251 za međufinanciranje, a sklopljeno je ukupno oko 23 tisuće novih ugovora.

Planovi za ovu godinu se, istaknuo je Weinzetl, kreću na razini od oko 30 tisuća novih ugovora, 310 milijuna kuna kredita za međufinanciranje te oko 50 milijuna kuna 'redovnih' kredita stambenim štedišama.

Prema riječima predsjednika Uprave Wuestenrot stambene štedionice Zdravka Anđela, plan ove štedionice za ovu godinu ujedno je i restrukturiranje portfelja štedionice na način da se većina prikupljenih sredstava plasira klijentima kroz kredite, a tek manji dio uloži u državne vrijednosne papire.

Za primjer Anđel je naveo podatke za 2005. godinu, koji pokazuju da je krajem te godine udio kredita u ukupnom iznosu prikupljenih depozita bio na razini od 11,79 posto, a na kraju ožujka ove godine na 47,35 posto, dok bi krajem svibnja taj udio trebao premašiti 50 posto.

Komentirajući rezultate poslovanja u prošloj te prvim mjesecima ove godine Anđel je kazao kako su zakonske promjene iz 2005., kada su smanjena državna poticajna sredstva, izazvala početni "šok" kod klijenata, ali da je prošla godina ipak donijela stabilizaciju, a onda i rast, koji je nastavljen i u ovoj godini.

Wuestenrot stambena štedionica predstavila je danas i novu uslugu za svoje klijente, odnosno 2 do 25 posto popusta koje korisnicima kredita te štedionice nudi 20-tak tvrtki-partnera prilikom nabavke građevinskog materijala, namještaja, sanitarne opreme i ostalih proizvoda za izgradnju, opremanje ili adaptaciju stambenog prostora.

HPB: dobit prije oporezivanja 40,7 milijuna kuna

Ukupni depoziti HPB-a porasli su u prva tri mjeseca ove godine za 1,2 posto u odnosu na kraj 2006. godine i iznose 8,8 milijardi kuna, pri čemu su oročeni depoziti rasli za 1,2 posto, dok su depoziti po viđenju porasli za 0,6 posto.

Ukupni neto krediti klijentima pak iznose 5,9 milijardi kuna, pri čemu krediti stanovništvu iznose 1,7 milijarde kuna, što čini povećanje od 11 posto u odnosu na kraj 2006. godine, dok su neto prihodi od kamata veći za 10,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U ročnoj strukturi kredita 56 posto odnosi se na kratkoročne, a 44 posto na dugoročne kredite, dok se prema valutnoj strukturi kredita 73 posto odnosi na kunske te 27 posto na kredite s valutnom klauzulom i devizne kredite.

Banka trenutno provodi i završne pripreme za realizaciju kredita vrijednog 10 milijuna eura, dobivenog od EBRD-a za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva, posebice mikro i malih poduzeća.

Magma: u SDA provedena podjela dionica i povećanje temeljnog kapitala

Kako se navodi u priopćenju, u SDA je jučer provedena odluka Skupštine Magme (od 22. ožujka) i izvršena podjela dionica Društva tako da svaka dionica u temeljnom kapitalu, umjesto dosadašnjih 100 kuna, nominalno vrijedi 10 kuna, a istodobno je povećan broj redovnih dionica za 10 puta.

Dioničarima će se, kako se najavljuje, dodijeliti odgovarajući broj dionica prema omjeru broja dionica koje imaju u vlasništvu.

U SDA je jučer provedena i odluka Skupštine Magme kojom je izvršeno povećanje temeljnog kapitala privatnim izdanjem novih 197.950 redovnih dionica pojedinačnog nominalnog iznosa 10 kuna.

Tako je temeljni kapital Magme povećan sa 43,16 milijuna kuna za gotovo 1,98 milijuna kuna, odnosno na iznos od 45,14 milijuna kuna.

Nakon provedbe tih odluka ukupni broj redovnih nematerijaliziranih dionica oznake MGMA-R-A, pojedinačnog nominalnog iznosa od 10 kuna, iznosi 4.514.160, navodi se u priopćenju Magme.

PBZ: pokrenuto pripajanje LTG banke UPI banci

Odluka o pripajanju bit će upućena na predodobrenje Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine te na konačno odobrenje skupštinama dioničara UPI i LTG banke, koje će se održati u lipnju ove godine, stoji u priopćenju PBZ-a, koja je također članica talijanske bankarske grupacije.

Većinski vlasnik UPI banke je Intesa Holding International Luxembourg (IHI), sa 81,18 posto glasačkih prava, dok PBZ u LTG banci drži 66,99 posto glasačkih prava.

Kod pripajanja, prema predloženom omjeru zamjene dionica, dioničari LT Gospodarske banke će za jednu dionicu te banke dobiti 0,43 dionica UPI banke.

U svrhu zamjene dionica, bit će emitirano 90.326 novih redovnih dionica s pravom glasa i 60 prioritetnih dionica UPI banke, te će novi dionički kapital UPI banke iznositi ukupno 31.938.600 konvertibilnih maraka.

Nakon pripajanja, po predloženom omjeru zamjene, u vlasničkoj strukturi nove UPI banke, Grupa Intesa Sanpaolo bit će vlasnik ukupno 77,17 posto redovnih dionica UPI banke s glasačkim pravima (od toga 58,22 posto IHI, a 18,95 posto PBZ), dok će preostalih 7,17 posto biti u vlasništvu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a 15,66 posto u vlasništvu manjinskih dioničara.

UPI i LTG banka zajedno su na kraju 2006. godine sudjelovale u ukupnoj aktivi bankarskog sistema Federacije BiH s 5,9 posto, u ukupnim kreditima na bankarskom tržištu FBiH s 5,4 posto, a u ukupnim depozitima na tom tržištu sa 6,5 posto.

4. TVRTKE

Predsjednik Mesić otvorio pogon tvrtke "Comprom plus"

Nakon obilaska novootvorenog pogona, odgovarajući na novinarski upit, predsjednik Mesić je rekao kako je to dobar primjer da i hrvatski proizvođači mogu biti konkurentni na europskom tržištu, a to dokazuje spremnost ljudi koji vode "Calzedoniju" u Italiji da prepoznaju Hrvatsku te njezine i svoje šanse. Predsjednik je također rekao da se crna i teška industrija sve više pomiču prema istoku, a sofisticirana proizvodnja rezervirana je za zapad, sada i za Hrvatsku.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić najavio je Vladine daljnje poticaje razvoju tekstilne industrije od 20 milijuna kuna na godinu te je talijanskim partnerima zahvalio na povjerenju i ulaganju u Hrvatsku.

Talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Alessandro Graffini ocijenio je da je riječ o zajedničkom talijansko-hrvatskom uspjehu, pri čemu je zahvalio hrvatskim vlastima na pruženoj potpori u ostvarivanju tog projekta.

Dukat ostvario 37,9 milijuna kuna neto dobiti

Dobit prije poreza i kamata (EBIT) iznosila je 50,3 milijuna kuna te je viša za 27,8 milijuna kuna u odnosu na ostvarenu u istom razdoblju prošle godine.

Poslovanje Dukata tijekom prvog tromjesečja ove godine, kako se navodi u priopćenju, obilježili su rast poslovnih prihoda i rast prihoda od prodaje.

Prema konsolidiranim rezultatima poslovanja poslovni prihodi iznosili su 507,6 milijuna kuna, što je za 2,3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, a prihodi od prodaje povećani su za 2,4 posto, na 502,4 milijuna kuna.

Prihodi od prodaje na domaćem tržištu, koji čine 75,6 posto ukupnih prihoda od prodaje, iznosili su 379,8 milijuna kuna te su smanjeni za 1,5 posto.

Istodobno su prihodi od prodaje na međunarodnim tržištima povećani za 16,6 posto na 122,6 milijuna kuna te čine 24,4 posto ukupnih prihoda od prodaje.

Iz Dukata podsjećaju na postignuti Sporazum s grupacijom Lactalis, jednom od vodećih svjetskih mljekarskih grupacija, o preuzimanju 2.744.769 (91,49 posto) dionica Dukata koji će stupiti na snagu po ispunjenju određenih uvjeta.

Također napominju kako je stupio na snagu sporazum između Dukata i Badela 1862 o prijenosu poslovnog udjela u društvu Eurobevd.o.o., a kojim je Badel 1862 postao vlasnik Eurobeva - društva osnovanog iz Divizije pića Lure (sadašnjeg Dukata).

INA zainteresirana Montenegro bonus

Dokumentaciju za sudjelovanje na tom natječaju do sada su, uz Inu, otkupili ruski Lukoil, mađarski MOL, Naftna industrija Srbije (NIS), slovenski Petrol i grčki Hellenic petroleum, izvijestio je direktor Montenegro bonusa Branko Kašćelan.

Natječaj za izbor strateškog partnera Montenegro bonusa predviđa osnivanje joint venture kompanije koja će se baviti prodajom i skladištenjem naftnih derivata, gradnjom benzinskih stanica i plinovoda. Natječaj je objavljen 6. travnja i traje 45 dana, do 21. svibnja.

Kašćelan je kazao kako je njihova namjera da se u Luci Bar izgrade novi skladišni kapaciteti za naftne derivate i plin, te da se širom Crne Gore izgraditi još 15 benzinskih postaja i skladišta.

Osnivanje zajedničkog preduzeća, kako je dodao, ne znači prejudiciranje u izboru partnera za privatizaciju Montenegro bonusa, koja slijedi.

Analitičari procjenjuju da je veliko zanimanje investitora za ovu kompaniju sasvim logično, s namjerom da uđu na crnogorsko tržište koje je sve zanimljivije nakon planirane izgradnje Jadransko-jonske autoceste i autoputa od Crnogorskog primorja do Beograda, a osobito što će uskoro biti raspisan natječaj za istraživanje nafte i plina u Crnoj Gori.

"Očekivano zajedničko preduzeće će ući i u posao istraživanja nafte i plina u Crnoj Gori, za šta će takođe biti raspisan međunarodni natječaj. Država je u fazi usvajanja zakona o nafti i plinu kojim će se urediti pitanje daljeg istraživanja tih energenata", rekao je Kašćelan.

Predviđa da će to biti završeno u idućih pet do šest mjeseci, nakon čega treba očekivati raspisivanje međunarodnog natječaja za davanje koncesija za istraživanje nafte i plina.

Odašiljači i veze: prihodi veći 20 posto, dobit uvećana četiri puta

Ostvareni prihod je povećan za 20 posto i iznosi 69,7 milijuna kuna, dok su rashodi rasli za samo 7 posto, na 59,6 milijuna kuna, priopćeno je iz te tvrtke.

Dobri poslovni rezultati u prvom kvartalu posljedica su povećanja obujma usluga koncesionarima telekomunikacijskih usluga te usluga privatnim koncesionarima televizije na državnoj razini, navode iz Odašiljača i veza.

Ujedno, napominju, to je i rezultat dosadašnjih investicijskih ulaganja u sustav digitalnih mikrovalnih veza te u tehnologiju za prijenos televizijskih signala u ukupnom iznosu od 100 milijuna kuna, čime je uz zapošljavanje stotinjak mladih diplomiranih inženjera radiokomunikacija i telekomunikacija stvorena tehnološka i kadrovska osnova za pružanje svih vrsta usluga prijenosa i odašiljanja signala svih vrsta.

U suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom krajem ožujka pušten je u eksperimentalni rad prvi televizijski digitalni odašiljač koji odašilje signal visoke rezolucije (HDTV).

Riječ je o prvom odašiljaču takvog tipa u ovom dijelu Europe čime je nastavljena višedesetljetna tradicija uvođenja novih tehnologija iz područja radiodifuzije i dodatno osnažena liderska pozicija Hrvatske u regiji u ovom tehnološkom segmentu, ističu iz te tvrtke.

Odašiljači i veze 2006. godinu završili su s 250 milijuna kuna prihoda i četiri milijuna kuna dobiti.

Kraš ostvario 8,24 milijuna kuna neto dobiti

Ukupni su prihodi Kraša u prva tri mjeseca ove godine iznosili 210,7 milijuna kuna i veći su 6,1 posto. Poslovni su prihodi povećani sa 195,69 milijuna kuna na 208,6 milijuna kuna, a rast bilježe i prihodi od prodaje u zemlji te prihodi od prodaje u inozemstvu.

Prihodi od prodaje u zemlji povećani su 4,1 posto, na 129,15 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu za 11 posto, na 76,75 milijuna kuna.

Grupa Podravka: neto dobiti 15 milijuna kuna

Ukupni su prihodi Grupe Podravka iznosili 724,13 milijuna kuna i manji su za 6,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ukupna prodaja Grupe iznosila je 716,6 milijuna kuna i smanjena je pet posto, pri čemu prodaja na hrvatskom tržištu iznosi 381,3 milijuna kuna i smanjena je jedan posto.

Rast prodaje ostvaren je na tržištu istočne Europe (16 posto, na 33,4 milijuna kuna) te na tržištu srednje Europe (3 posto, na 109 milijuna kuna).

Hrvatsko tržište, kako se napominje u financijskom izvješću, na razini je prošle godine, uz napomenu da poslovno područje Prehrana i pića bilježi rast prodaje od tri posto, dok je prodaja područja Farmaceutika zabilježila pad prodaje od deset posto.

Najznačajniji pad prodaje u prvom tromjesečju, od 25 posto, zabilježilo je tržište jugoistočne Europe i to zbog očekivanog pada prodaje trgovačke robe.

Atlantska plovidba: neto dobit 69,9 milijuna kuna

to je značajno više nego u prvom tromjesečju prošle godine kada je neto dobit Atlantske plovidbe iznosila 12,05 milijuna kuna.

Prihodi tvrtke u prva tri mjeseca ove godine povećani su prema istom prošlogodišnjem razdoblju za 48,5 posto, na 293,9 milijuna kuna. Prema komentaru Uprave, rast prihoda najvećim je dijelom rezultat prodaje broda.

Više od 95 posto ukupnog prihoda Grupe Atlantska plovidba ostvareno je u inozemstvu od čega gotovo 90 posto od pomorskog prometa. U odnosu na plan, ukupni prihod je veći za 3 posto.

Udio vanbrodskih djelatnosti u ukupnom prihodu Grupe iznosi oko 10 posto i manjeg je značaja u prvom tromjesečju zbog sezonske prirode poslovanja hotelskog i avio sektora.

Vozarine bilježe konstantan i značajan rast tijekom cijelog tromjesečja.

Ukupni rashodi tvrtke porasli su za 21,4 posto, na 230,5 milijuna kuna.

INA: veća dobit iz osnovne djelatnosti, manja neto dobit

INA Grupa je u prvom tromjesečju 2007. ostvarila prihod od prodaje u iznosu od oko pet milijardi kuna, što je 10 posto manje nego li u isto vrijeme lani kada je prihod iznosio 5,5 milijardi kuna.

Pad prihoda od prodaje u Ini objašnjavaju prvenstveno nižim cijenama naftnih proizvoda i pet postotnim smanjenjem prodaje, te nižim cijenama sirove nafte i slabljenjem američkog dolara u odnosu na kunu.

Dobit iz osnovne djelatnosti INA Grupe u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje 2006. povećana za četiri posto, te je iznosila 306 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani iznosila 293 milijuna kuna.

To je povećanje uglavnom rezultat povećane proizvodnje ugljikohidrata, ali djelomično je umanjeno nižim prodajnim cijenama sirove nafte i nižim količinama prodanih naftnih proizvoda, navodi se u izvješću.

No, smanjenje pozitivnih tečajnih razlika, zbog slabljenja kune u odnosu na dolara, te povećani troškovi kamata na kredite zbog povećane zaduženosti, utjecali su na niži financijski rezultat, odnosno financijski gubitak od 56 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani ostvarena neto financijska dobit od 31 milijun kuna.

Prema podatcima iz izvješća, obračunati porez na dobit u prvom je kvartalu ove godine neznatno smanjen i iznosi 63 milijuna kuna.

Neto dobit INA Grupe u prvom je tromjesečju iznosila 186 milijuna kuna što je 27 posto manje nego li u istom razdoblju lani kada je iznosila 256 milijuna kuna, a zarada po dionici istodobno je smanjena sa 25,6 na 18,6 kuna.

Kapitalna ulaganja INA Grupe u prvom su tromjesečju ove godine povećana na 442 milijuna kuna (79 milijuna dolara).

Glavnina kapitalih ulaganja odnosi se na segmente istraživanja i proizvodnje s iznosom 206 milijuna kuna, uglavnom za razradu plinskih polja sjevernog Jadrana i koncesije u Siriji i Egiptu, te segment rafinerija s ulaganjima od 156 milijuna kuna, što je 73 milijuna kuna više nego li u prvom prošlogodišnjem tromjesečju i uglavnom je rezultat modernizacije Rafinerije Sisak, te projekata rekonstrukcije i revitalizacije provedenih u obje rafinerije, navode iz Ine.

Gisdata Grupa: porast prihoda 44 posto

Podaci o prošlogodišnjem poslovanju, kao i najave novih projekata te jesenske međunarodne geoinformacijske konferencije u Opatiji, izneseni su na današnjoj konferenciji za novinare čelnih ljudi Gisdata Grupe.

Predsjednik Uprave Boran Lončarić naglasio je i visoke poraste prihoda u svim tvrtkama-članicama, od gotovo 20 postotnog porasta u Hrvatskoj, preko 30 posto rasta u Sloveniji, pa do 73 odnosno 81 posto u Mađarskoj i Makedoniji. Posebno izdvaja porast prihoda od 173 odnosno 282 posto u Srbiji te Bosni i Hercegovini.

Napominje da je uspješno poslovanje Gisdata Grupe rezultat kvalitete i konkurentnosti, posebno u segmentu konzaltinga, prodaje programske opreme te cjelovitih aplikativnih softwareskih rješenja za e-goverment. Ističe iskusne i kreativne stručnjake, kojih je trenutno 120 zaposlenih na razini Grupe, a imaju i stalno otvoren program zapošljavanja kadrova.

Njihove usluge i rješenja trenutno koristi više od četiri tisuće korisnika, među kojima su uz hrvatske i ostalih zemalja u kojima imaju tvrtke članice (državne uprave, gradovi, privatne i javne kompanije) i korisnici u SAD-u i Latinskoj Americi.

Sve ih to, kaže Lončarić, svrstava među trenutno vodeće i brzorastuće geoinformatičke europske tvrtke.

I u ovoj godini očekuju dalji rast poslovanja i prihoda pri čemu nisu željeli precizirati postotke rasta, dodavši samo da će lanjski porast biti teško dostići.

Dukat: za dividendu 33 milijuna kuna

Iznos od 86,68 tisuća kuna bit će raspoređen u rezerve za vlastite dionice, a 59,44 milijuna kuna bit će raspoređeno u zadržanu dobit. Zakonske rezerve su unijete ranije i iznose 15 milijuna kuna, navodi se u priopćenju Dukata.

Glavna skupština dala je razrješnicu Upravi i Nadzornom odboru Dukata za poslovnu 2006.

Dosadašnja tri člana Nadzornog odbora Josip Madirazza, Gordan Radin i Ivica Kliček opozvani su Odlukom Glavne skupštine te su izabrani novi članovi Nadzornog odbora Daniel Jaouen, direktor za europska i međunarodna tržišta, Michel Leonard, predsjednik Uprave i Thierry Levantal, direktor pravnih poslova Lactalisa.

Luka Rajić i Mirko Čulo i nadalje ostaju članovima Nadzornog odbora.

Glavna skupština donijela je i Odluku o dopuni djelatnosti Dukata. Zbog promjene pozitivnih propisa dodana je djelatnost: "Proizvodnja, promet i korištenje opasnih kemikalija".

King ICT u 2006. s porastom prihoda od 47 posto

King ICT u 2006. ostvario je neto dobit u iznosu od 19,1 milijun kuna, što je porast za 17 posto u odnosu na godinu prije, a ukupni prihod iznosio je 359,3 milijuna kuna, izvijestili su na današnjoj konferenciji za novinare predstavnici te tvrtke.

Promatrano po segmentima poslovanja 59 posto njihovih lanjskih prihoda odnosilo se na IT (informatičko-telekomunikacijsku) infrastrukturu, na ICT usluge 21 posto, mrežne sustave 17 posto, a na poslovna rješenja 3 posto.

Po grupama kupaca u segmentu proizvodnje i trgovine zastupljeni su s 33 posto, u telekomunikacijama 22 posto, državnoj upravi 18 posto, uslužne i komunalne djelatnosti 17 posto te u financijama 10 posto.

Adris grupa povećala prihode

Ukupan prihod Adris Grupe u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je u iznosu od 545 milijuna kuna, što je 8,8 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Ostvaren je i rast poslovnih prihoda od jedan posto, dok je operativna dobit manja od prošlogodišnje i iznosi 81,9 milijuna kuna.

Cigaretni dio poslovanja ostvario je tri posto nižu količinsku prodaju, bilježeći rast na ključnim tržištima - u Hrvatskoj i regionalnom tržištu. Također, bilježi se i rast prodaje ključnih brandova.

Turistički dio Grupe, kako se navodi u priopćenju, uspješno dovršava sve pripreme za početak glavne sezone.

Tako se i ove godine nastavlja investicijski ciklus, započet 2005., pri čemu je u ovoj godini planiran iznos investicija od 315 milijuna kuna. Glavnina ovogodišnjih investicija odnosi se na budući vodeći proizvod destinacije Rovinj-Vrsar - zonu Monte Mulini.

U tvrtki napominju kako će zbog stavljanja izvan upotrebe dotrajalih objekata, u glavnoj sezoni ove godine više od 280 smještajnih jedinica, ili gotovo osam posto kapaciteta u čvrstim objektima biti izvan funkcije.

Petrokemija: Borisu Mesariću i treći mandat predsjednika Uprave

Mesariću je to treći mandat na funkciji predsjednika Uprave kutinske tvornice umjetnih gnojiva, riječ je o mandatu na četiri godine, dok je u dva ranija mandata bila riječ o trogodišnjem razdoblju.

Uprava Petrokemije ima četiri člana, a uz Mesarića, u njoj i nadalje ostaju dosadašnji članovi Tomislav Seletković, Nedjeljko Klopček i Zdenka Krstanović.

Petrokemija, istaknuo je Mesarić, ostvaruje sve solidnije poslovne rezultate, a uz proizvodnju poseban naglasak u programu iznijetom Nadzornom odboru dat je zaštiti okoliša, gdje su već ostvareni značajni koraci, a među prioritetima u idućem razdoblju je i prilagodba standardima EU.

Petrokemija je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila sezonsku dobit od 2,3 milijuna kuna, što objašnjavaju povoljnim vremenskim prilikama zbog kojih je sezona potrošnje gnojiva počela već u veljači.

Todorić posjetio Perutninu Ptuj

Kako je u vezi s Todorićevim posjetom izjavio Glaser, mogućnosti za daljnje jačanje suradnje Hrvatske i Slovenije, te Perutnine i Agrokora, na području poljoprivrede i prerade hrane još uvijek su vrlo velike.

"Slično kao Agrokor i Perutnina je zadnjih godina diverzificirala svoje aktivnosti. Snažno smo ušli u primarni poljoprivredni sektor u kojemu smo s Agrokorom već i prije poslovno surađivali, a još više mogućnosti vidimo u budućnosti", rekao je Glaser.

Todorić je u Ptuju razgledao integriranu tehnološku liniju za preradu mesa peradi i tvornicu za pripremu gotovih jela u Turnišću.

U Perutnini Ptuj istakli su da Agrokorova maloprodajna mreža Konzum glavni distribucijski kanal za prodaju proizvoda Perutnine i njene tvrtke-kćeri Pipo Čakovec u Hrvatskoj.

Varteks: u prvom tromjesečju dobit 1,03 milijuna kuna

Ostvareni rezultati, kako se navodi, potvrđuju pozitivne trendove započete u 2005. i najavljuju daljnje jačanje tvrtke kroz poslovnu strategiju usmjerenu ka stvaranju profitabilne modne kompanije.

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 101,9 milijuna kuna što je porast od 4 posto. Ukupni su pak rashodi povećani 2,2 posto, na 100,9 milijuna kuna.

Najbolji pokazatelj pozitivnih trendova u kompaniji je rezultat iz poslovnih aktivnosti koji iznosi 4,6 milijuna kuna, što je za 4,1 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prodaja na domaćem tržištu u prva tri mjeseca iznosila je 45,9 milijuna kuna, što je porast od 3,5 posto ili za 1,6 milijuna kuna prema istom lanjskom razdoblju.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine preko maloprodaje plasirano je za 14,4 posto više proizvoda i trgovačke robe nego godinu ranije.

Ukupan prihod u maloprodaji iznosi 35,7 milijuna kuna, što je udio od 35 posto u ukupnim prihodima, navodi se u priopćenju. Rast plasmana proizvoda i trgovačke robe ostvaren je i u veleprodaji za 20,2 posto.

Na inozemnim tržištima Varteks je ostvario izvoz od 6,6 milijuna eura, a glavna izvozna tržišta i dalje su zemlje Europske unije. Izvoz u Njemačku porastao za 30,5 posto, u Italiju za 10,4 posto, a zabilježen je i rast izvoza u zemlje bivše Jugoslavije. Tako je izvoz u BiH porastao za 54,1 posto te u Srbiju i Crnu Goru za 45,3 posto.

Prva sjednica NO Dukata u novom sastavu

Sukladno želji novog vlasnika, dosadašnji većinski vlasnik Dukata Luka Rajić i nadalje ostaje predsjednik Nadzornog odbora, te će aktivno sudjelovati u procesu integracije Dukata u novi poslovni sustav, navodi se u priopćenju sa jučerašnje sjednice Dukatovog NO-a.

Novim članovima Nadzornog odbora na prethodno održanoj Glavnoj Skupštini izabrani su i Michel Leonard, predsjednik Uprave Lactalisa i Thierry Levantal, direktor pravnih poslova u toj kompaniji.

Mirko Čulo i nadalje ostaje član Nadzornog odbora kao predstavnik radnika kompanije.

NO je iskazao povjerenje i dao punu podršku Upravi i menadžmentu, a naglašena je važnost realizacije usvojenog plana poslovanja za 2007. te strateškog plana, sa posebnim naglaskom na razradu pozitivnih sinergijskih učinaka koji će proizaći iz ulaska Dukata u poslovni sustav Lactalisa.

Konzum stekao 100 posto vlasništva rovinjske Jadran trgovine

Konzum se ugovorom obvezao zadržati sve zaposlenike pod istim uvjetima i s istom razinom sindikalnih prava kakva su imali i do sada.

Sukladno odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, Konzum će, kako se navodi, pokrenuti i provesti postupak namjere prijave koncentracije pa Ugovor stupa na snagu nakon što Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobri koncentraciju poduzetnika Jadran trgovina i Konzum.

Temeljni kapital Jadran trgovine iznosi 31,3 milijuna kuna. Tvrtka je osnovana u siječnju 2000. izdvajanjem djelatnosti trgovine iz sustava tadašnjeg Jadran turista Rovinj d.d.

Jadran trgovina pokriva maloprodajom područje grada Rovinja i Vrsara, a veleprodajom područje Istre. U svom sastavu ima 21 prodavaonicu te zapošljava 198 djelatnika.

U 2006. godini Jadran trgovina je ostvarila ukupan prihod od 159,6 milijuna kuna, od čega prihodi od maloprodaje iznose oko 72 posto ukupnih prihoda, te neto dobit u iznosu od 3,37 milijuna kuna.

Grupa Croatia osiguranje: visok rast dobiti

Ukupni su prihodi ostvareni u iznosu od 1,04 milijarde kuna, što je porast od 22,8 posto.

Ukupno zaračunata premija Grupe u prvom kvartalu iznosi 988,8 milijuna kuna, što je porast od 3,4 posto.

U životnim osiguranjima zaračunata premija iznosi 90,5 milijuna kuna ili 21,5 posto više nego u istom razdoblju lani.

Zaračunata premija Grupe u neživotnim osiguranjima za prva tri mjeseca iznosi 898,25 milijuna kuna i bilježi porast od 1,9 posto.

Prihodi od ulaganja sredstava neživotnih i životnih osiguranja Grupe iznose 189,36 milijuna kuna i bilježe porast od 142,2 posto prema ostvarenim prihodima od ulaganja u prvom kvartalu 2006.

Ukupni prihod Društva Croatia osiguranja d.d. u prvom kvartalu 2007. iznosi 860,47 milijuna kuna, što je povećanje od 14,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ostvarena neto dobit Društva je 24,14 milijuna kuna, što predstavlja porast od 10,5 posto.

Ukupno zaračunata premija iznosi 923,01 milijun kuna i bilježi rast od 2,6 posto.

Pritom zaračunata premija u životnim osiguranjima iznosi 84,3 milijuna kuna, 23,7 posto više, a u neživotnim osiguranjima 838,7 milijuna kuna, sa porastom od 0,9 posto.

Saponia ostvarila 3,48 milijuna kuna neto dobiti

Ukupni su prihodi tvrtke u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosili 113,5 milijuna kuna i porasli su 6,6 posto. Poslovni su prihodi povećani sa 103,7 milijuna kuna na 108,8 milijuna kuna, a rast bilježe i prihodi od prodaje u zemlji i prihodi od prodaje u inozemstvu.

Prihodi od prodaje u zemlji povećani su za 11,2 posto, na 60,47 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu za 12,1 posto, na 46,2 milijuna kuna.

Croatia zdravstveno osiguranje: snažan rast premije

Tako je ukupna policirana premije na kraju prvog tromjesečja ove godine dosegnula iznos od 14,47 milijuna kuna, od čega se 8,9 milijuna kuna odnosi na novosklopljene police, čime je, prema Keretinim riječima, već tada dosegnuta gotovo polovica planiranog iznosa premija novosklopljenih polica za cijelu 2007. godinu.

Također, nastavljen je i rast broja osiguranika, koji je u cijeloj prošloj godini iznosio 75 posto, da bi u ovoj godini, do sredine svibnja, porastao za 51 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na trenutnih oko 58 tisuća osiguranika.

Najveći broj osiguranika ovo zdravstveno osiguranje pritom ima na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije te Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije, dok ih je najmanji broj u Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Međimurskoj županiji.

Laganiju stopu rasta broja osiguranika od dvostruko bržeg rasta premije Kereta je pritom pojasnio činjenicom da se sve više osiguranika odlučuje za police s više usluga, koje su ujedno i skuplje.

Iskon ponudio najbrži ADSL u Hrvatskoj

Osim velike brzine pristupa Iskon je korisnicima istodobno ponudio i povoljnije cijene surfanja i razgovaranja putem ADSL-a.

Član Uprave Iskona Saša Kramar istaknuo je da time Iskon želi držati korak s svjetskim trendovima i standardima, kao i potaknuti veću upotrebu broadbanda (širokopojasnog pristupa ili ADSL) u Hrvatskoj.

Adris grupa u nedjelju otvara tvornicu u Kanfanaru

U izgradnju nove tvornice uloženo je ukupno 123 milijuna eura, od čega 100 milijuna eura predstavljaju kapaciteti tvornice duhana, 17 milijuna eura proizvodni kapaciteti Istragrafike te 6 milijuna eura izgradnja infrastrukture.

Tvornička linija za pripremu prerađivat će i do 8 tona duhana na sat, a godišnje se planira proizvesti 20 milijardi, odnosno 20.000 tona cigareta.

U priopćenju se navodi i kako je nova tvornica duhana smještena u Industrijskoj zoni Kanfanar zbog potrebe za većim kapacitetima i "želje Adris grupe da pomogne daljnjem oblikovanju Rovinja kao vrhunske turističke destinacije".

Dodaje se kako je odluka o smještanju novih pogona TDR-a i Istragrafike "imala presudan utjecaj na nastanak jedne od najmodernijih poslovnih zona u Hrvatskoj".

Tvornicu će, kako je najavljeno, uz predsjednika Uprave Adris grupe Ante Vlahovića, otvoriti predsjednik Republike Stjepan Mesić.

5. MEĐUNARODNA SURADNJA

Potpisano pet sporazuma hrvatske i mađarske vlade

Prvi na dnevnom redu bio je Sporazum o izmjenama i dopunama Sporazuma o izgradnji cestovnog graničnog mosta na rijeci Muri, na autocesti između Letenye i Goričana na paneuropskom koridoru V/b, koji je potpisan u Budimpešti 16. prosinca 2004. godine. Ovaj sporazum su potpisali Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka RH, i Janos Koka, mađarski ministar gospodarstva i prometa.

Protokol o suradnji između hrvatskog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i mađarskog Ministarstva gospodarstva i transporta potpisali su Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva RH, i Janos Koka, mađarski ministar gospodarstva i prometa.

Svoj potpis na Deklaraciju o namjeri suradnje glede nacionalne i regionalne politike razvitka i njihove primjene stavili su Martina Dalić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, i Gordon Bajnai, povjerenik Vlade Republike Mađarske za razvojnu politiku.

Dvojica su premijera također kazala da su dogovori s prošle zajedničke sjednice dviju vlada održane u siječnju prošle godine u Budimpešti "ostvareni".

RH i Mađarska za energetsku neovisnost i izgradnju infrastrukture

"Energetska neovisnost naših dviju zemalja, ali isto tako regije i Europske unije od izuzetne je važnosti. Dogovorili smo stoga da se nastavi intenzivna suradnja INA-e, MOL-a i JANAF-a", izjavio je na konferenciji za novinare premijer Ivo Sanader.

Njegov mađarski kolega, premijer Ferenc Gyurcsany potvrdio je zainteresiranost Mađarske za skladištenje nafte i naftnih derivata prema standardima EU-a te izgradnju terminala na Krku za skladištenje tekućeg plina.

"To je za nas strateško pitanje", rekao je mađarski premijer dodajući da između dviju strana postoji dogovor o "spajanju plinovoda".

"Potrebno je izgraditi još 340 kilometara plinovoda", rekao je Gyurcsany.

Sanader je objasnio da su u igri dvije lokacije za izgradnju LNG terminala, na Krku i u Plominu. Izgradnja LNG-a u Plominu je, kako je rekao, u ovom trenutku "izglednija". Prema Sanaderovim riječima, nastavlja se suradnja na paneuropskim koridorima V/b i V/c, a obavljene su i pripreme za izgradnju mosta i graničnog prijelaza na Muri.

Gyurcsany je istaknuo da postoji volja da se do 2008. godine spoje cestovni pravci te da dvije zemlje prionu "osuvremenjivanju željezničkih pravaca od europske važnosti".

Na zajedničkoj sjednici vlada govorilo se i o pitanju nekretnina s obzirom da ljeto u Hrvatskoj provodi oko 400.000 Mađara koji su zaintresirani za trajniji boravak, odnosno kupnju kuća i zemljišta.

Hrvatska u prvom tromjesečju znatno povećala robnu razmjenu s Makedonijom

Na sastanku Kluba, u čijem je radu sudjelovao i predsjednik Makedonske gospodarske komore Branko Azeski, razmijenjena su iskustva o funkcioniranju trgovinske razmjene između dvije zemlje. Konstatirano je da, iako postoje neki problemi koji se postupno rješavaju, naročito oko carinske procedure, izvoz Hrvatske u Makedoniju povećan je u prva tri mjeseca ove godine za 50 posto, a uvoz iz Makedonije za 17 posto.

Predsjednik makedonske komore zahvalio je na pomoći koju Hrvatska gospodarska komora daje makedonskoj u njenu prilagođavanju za Europsku uniju.

Zbog povratka u Hrvatsku direktora predstavništva Podravke u Skoplju Rajka Gospodnetića, koji je do sada bio predsjednik Kluba, za novu predsjednicu izabrana je Vita Huzjan, direktorica Vinskog podruma Valandovo, koji je prije tri godine kupila distrubiterska tvrtka Roto-promet iz Zagreba. Podrum, kako je istaknula Huzjan, za sada proizvodi sedam vrsta vina koja plasira u Hrvatsku, a 4 milijuna kilograma stolnog grožđa izvozi u Rusiju. Profit za prošlu godinu iznosio je 230.000 eura.

6. SINDIKATI

Kolektivni ugovor za Saponiu: osnovna plaća veća 4,3 posto

Što se tiče svih ostalih pitanja u novom Kolektivnom ugovoru zadržana su sva stečena prava radnika utvrđena kolektivnom ugovorom koji je važio u prethodnom trogodišnjem razdoblju.

Rok važenja novog Kolektivnog ugovora je također tri godine, a početak primjene je od 1. svibnja 2007. godine.

Novi Kolektivni ugovor Uprava Saponije d.d. i Samostalni sindikat EKN - Podružnica Saponije i Nezavisni sindikat Saponia održavanje sklopili su početkom tjedna.

Pregovori povodom sklapanja novog Kolektivnog ugovora započeli su početkom ožujka, vođeni su u dobroj vjeri i u nastojanju pronalaženja obostrano prihvatljivih rješenja usaglašavanjem mogućnosti tvrtke i zahtjeva predstavnika radnika, navode iz Saponie.

Dodaju da su na posljednjem, četvrtom sastanku pregovarački timovi postigli suglasnost oko pitanja cijene rada o kojem se najduže pregovaralo, a postignut je sporazum da se osnovna plaća poveća za 4,3 posto.

Kemijska, prehrambena i farmaceutska industrija Saponia u prva je tri ovogodišnja mjeseca ostvarila ukupne prihode od 113,5 milijuna kuna, što je za 6,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, podaci su iz konsolidiranog financijskog izvješća tvrtke koje je objavila Zagrebačka burza.

Istodobno su ukupni rashodi Saponie u prva su tri ovogodišnja mjeseca iznosili 110 milijuna kuna i prema istom lanjskom razdoblju povećani su za 6,3 posto.

Tvrtka je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila 3,48 milijuna kuna neto dobiti, što je porast od 19,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

HUS i Novi sindikat pišu Mesiću i Sanaderu u vezi otvaranja pogona TDR-a u Kanfanaru

TDR je koristeći monopolistički položaj u hrvatskoj duhanskoj industriji uzrokovao zatvaranje više konkurentskih tvornica i bitno smanjenje broja zaposlenih, a svoje projekte, koji su u interesu jedino vlasnika TDR-a, dovršava otvaranjem pogona u Kanfanaru, ističu sindikati u pismu.

Pritom podsjećaju na izjave premijera Sanadera izrečene o Badnjaku 2005. godine: "Ova Vlada neće dopustiti da se nove tvornice otvaraju na uštrb drugih..."

Za projekt Kanfanar iskorišteno je i oko 600 milijuna kuna isisanih iz Tvornice duhana Zagreb (TDZ), čiji su radnici "zbrinuti" s neznatnim djelom te svote.

Radi se o dobro osmišljenom projektu s političkom pozadinom, gdje se pojedincima od početka hrvatske pretvorbe i privatizacije do danas omogućilo da se u kratko vrijeme nemoralno obogate, tvrde sindikalci.

"Svaki političar koji se pojavi na svečanom otvorenju pogona u Kanfanaru sam će potvrditi da je sudjelovao ili sudjeluje u podjeli plijena, bilo izravno, bilo posredno putem korištenja sponzorskih ili pokroviteljskih sredstava".

Kako će bivši radnici TDZ-a, kao i ostali građani Hrvatske, vjerovati da će nezakonitosti iz pretvorbe i privatizacije razriješiti političari koji se slikaju i daju podršku onima koji su se u tom procesu najviše obogatili, pitaju se sindikati u otvorenom pismu najvišim državnim dužnosnicima.

7. UDRUGE

HUB: kamate na stambene kredite u RH niže nego u nekim zemljama eurozone

Pokazala je to danas predstavljena analiza "Kamatne stope ulaze u Europu: usporedba kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj i eurozoni", koju je za Hrvatsku udrugu banaka (HUB) izradila tvrtka Arhivanalitika.

U siječnju ove godine, prema podacima iz te analize, hrvatska se kamatna stopa pozicionirana točno u sredini - između najniže i najviše u Europi.

Kamatne stope u Hrvatskoj bile su niže od onih u Austriji, Finskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji, a više od onih u Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Španjolskoj.

Direktor Arhivanalitike Velimir Šonje pojasnio je kako se ta konvergencija kamatnih stopa unazad par godina može pojasniti velikom konkurencijom na hrvatskom tržištu, kao i smanjenjem ukupnih političkih i gospodarskih rizika koji su doveli do smanjenja kamatnih stopa u Hrvatskoj.

Također, "rigidnost" prosječnih kamatnih stopa na stambene kredite u Hrvatskoj u ovoj se analizi pojašnjava i rastom udjela novoodobrenih kredita u švicarskim francima, koji se odobravaju uz niže kamatne stope od kamatnih stopa na kredite vezane uz euro te time smanjuju prosjek.

Istodobno, rekao je Šonje, razloge treba potražiti i u činjenici da kamatne stope na kredite u eurozoni praktički trenutno reagiraju na rast referentne kamatne stope na euro Europske središnje banke (ECB), započet u 2005. godini, od kada i rastu kamate na kredite u tim zemljama.

Iako se primjerice kod potrošačkih kredita zadržala nešto veća razlika nego kod stambenih, početkom ove godine i u tom je segmentu došlo do konvergencije, pa se kamatne stope na dugoročne potrošačke kredite u Hrvatskoj već kreću unutar intervala određenog najvišom i najnižom kamatnom stopom u eurozoni.

Daljnji rast referentnih kamatnih stopa na euro i franak prouzročio bi tako i snažan pritisak na rast kamatnih stopa na hrvatskom tržištu, no kako se očekuje smirivanje tempa rasta kamatnih stopa na svjetskom tržištu, to se ne bi trebalo dogoditi, pokazuje analiza.

HUP: Hrvatska treba novu industrijalizaciju

HUP upozorava da prerađivačka industrija u BDP-u sudjeluje sa samo 20 posto, dok je prije petnaestak godina njezin udio bio veći od 30 posto.

Dvanaest godina nakon završetka Domovinskog rata, kaže se u HUP-ovoj studiji koja se temelji na istraživanja među čelnim ljudima vodećih hrvatskih industrijskih tvrtki, industrijska proizvodnja dosegla je tek 80 posto prijeratne.

U studiji čije je rezultate predstavio Damir Novotny iz tvrtke T&MC, upozorava se i na to da u robnoj razmjeni s inozemstvom Hrvatska izvozom ne pokriva ni polovicu uvoza te na visoki vanjski dug. HUP nije zadovoljan ni s rastom BDP-a koji je, kaže se u studiji, među najnižim u tranzicijskim zemljama.

Hrvatska stoga, rekao je Novotny, ne smije odgađati promjene jer će njihovo odgađanje produbiti zaostajanje za razvijenim europskim zemljama i otežati gospodarsku integraciju Hrvatske u Europsku uniju.

HUP smatra, rekao je, da nasuprot praksi u prethodnih desetak godina u kojima je glavni generator razvoj Hrvatske bio uvezeni novac, to u narednom razdoblju mora biti izvozna industrija utemeljena na modernih tehnologijama.

Da bi se to ostvarilo, HUP uz ostalo preporučuje zadržavanje stabilnog makroekonomskog okvira, smanjenje proračunskog udjela u BDP-u te reformu socijalne politike, zdravstvenog i mirovinskog sustava.

HUP predlaže i restrukturiranje javne administracije te reformu poreznog sustava i sustava doprinosa. Te reforme, kažu u HUP-u, treba usmjeriti na smanjivanje financijskog opterećenja industrije i gospodarstva, a porezni sustav i sustav doprinosa treba učiniti jednostavnijim i povećati njihovu efikasnost.

Isto tako, traži se preoblikovanje ukupnog sustava parafiskalnih nameta, sinkronizacija tečajne politike s drugim politikama, osobito fiskalnom i kreditnom, što bi, smatraju u HUP-u, stimuliralo izvoznike.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, koji je govorio na skupu, dijeli mišljenje predstavnika HUP-a o tome da bez jačanja industrije nema stabilne ekonomije.

Prvim korakom definiranja nove industrijske politike, Vukelić je označio dokument Strateški okvir za razvoj 2007. - 2013., u kojem su planirane stope gospodarskog rasta u tom razdoblju od prosječnih šest posto te postizanje udjela industrije u BDP-u sa sadašnjih 20 na 23,6 posto.

Najveći potencijal za ostvarenje tih ciljeva Vukelić vidi u razvoj malog i srednjeg poduzetništva i povezivanju manjih tvrtki s većim industrijskim sustavima.

Govoreći u uvodnom dijelu na Danu poduzetnika, koji je u organizaciji HUP-a okupio više od 800 poslodavaca i poduzetnika, predsjednik Vlade Ivo Sanader istaknuo je Vladinu potporu poduzetnicima, za koje je ustvrdio da su pokretačka snaga društva i stvaratelji novih vrijednosti.

Na skupu su informacije o stanju i industrijskim trendovima u Austriji i Sloveniji predstavili Michael Loewy iz Austrijske udruge industrijalaca te predsjednik Slovenske udruge poslodavaca Borut Meh.

HUB: najavljene izmjene Ovršnog zakona vrlo štetne

Prema mišljenju direktora HUB-a Zorana Bohačeka, ovakva se odredba predlaže "zbog pritisaka sindikata", a bez da je predlagatelj, odnosno Ministarstvo pravosuđa, izradio Procjenu učinka promjene propisa (RIA), inače uobičajenu pri donošenju novih zakona u Europskoj uniji, koja bi pokazala "katastrofalan ekonomski i socijalni učinak na građane i gospodarstvo".

Dodao je i kako je HUB, ako je potrebno, spreman financirati izradu takve procjene.

Umjesto određivanja granice na jednu trećinu plaće, što je najlošije rješenje, rekao je Bohaček, možda bi bolji pristup bio odrediti primjerice egzistencijalni minimum ili udio u prosječnoj plaći u Hrvatskoj.

Naime, pojasnio je, na ovaj se način postavlja i pitanje utvrđivanja stvarnog dohotka građana, koji ne mora biti jednak njegovoj plaći, odnosno koji mu omogućava viši kredit, na kraće vrijeme ili primjerice ratu otplate kredita i veću od same plaće.

Ujedno, ovakvo ograničenje može samo dovesti do produžavanja roka otplate kredita, što ujedno znači i veći iznos koji će na kraju građanin platiti banci.

Istodobno, ne ograničava se ovrha nad pokretninama ili nekretninama, što znači da je povećana vjerojatnost da klijent zbog neuredne otplate kredita ostane primjerice bez stana.

Bohaček je naglasio i kako i same banke imaju vrlo jasna pravila upravljanja rizikom, koji nadzire i Hrvatska narodna banka, te da je očito da u tom smislu dobro posluju s obzirom da je naplata kredita građana vrlo dobra, čak i viša nego u EU.

Naime, postoje procjene da je tek 2 posto zaduženih građana neuredno u otplati kredita, što znači da im se ovim ograničenjem "daje legitimnost u neodgovornom ponašanju u osobnim financijama", dok se ostalim građanima ograničava pravo slobodnog ugovaranja, kao i ustavno pravo raspolaganja plaćom, rekao je Bohaček, te zapitao zašto se onda na taj način ne ograniči primjerice i "trošenje u kladionicama ili doniranje u dobrotvorne svrhe".

Premijer Sanader na Danu poduzetnika

Rekao je to predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader otvarajući "Dan poduzetnika" koji se danas održava u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Dodao je kako bez obzira na to kako završe ovogodišnji izbori, niti jedna Vlada neće moći poduzetništvo i ljude koji se njime žele baviti promatrati kao one koji hodaju na rubu zakona, jer oni stvaraju nove vrijednosti i otvaraju nova radna mjesta.

Hrvatsko se gospodarstvo ne može mjeriti s velikim europskim ekonomijama, ali može tražiti nešto u čemu je specifično i u čemu u globalizacijskoj utrci može biti kompetitivno, a to je društvo znanja i gospodarstvo znanja.

Kao dobar primjer ulaganja u društvo znanja premijer je pritom izdvojio dogovor 28 tvrtki da financijski podupru splitski Mediteranski institut za istraživanje života.

Dodao je i kako članovi HUP-a, obrtničke i gospodarske komore, od Vlade u tom smislu zahtjevaju i da se sustav obrazovanja prilagodi potrebama gospodarstva, odnosno da se potiče obrazovanje u deficitarnim zanimanjima i zanatima, jer i domaći i strani ulagači često nailaze na problem da žele uložiti, ali da nemaju dovoljno kvalificiranih zaposlenika za neka zanimanja.

Stoga je najavio kako će se u raspravu o prijedlogu Vlade o obveznom srednjoškolskom obrazovanju uz resorna ministarstva i struku uključiti i predstavnici gospodarstva.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na raspravu o potrebi profesionalizacije članova Nadzornih odbora, odnosno izlazak političara iz njim, rekavši kako je on prvi za to da iz NO-a izađu svi visoki državni dužnosnici.

"To je načelo koje moramo polako početi provoditi u djelo, vodeći računa o tome da država, koja zastupa opći javni interes, kao vlasnik pojedinih poduzeća mora vodit računa o tome da ta poduzeća dobro posluju i da mora imati kontrolu nad njima, kako bi mogla odgovoriti javnosti što je država učinila u poduzećima koja ne posluju dobro", rekao je Sanader.

Odgovarajući pak na inicijativu HUP-a da se izradi registar svih opterećenja za gospodarstvo, premijer je kazao da će Vlada napraviti "inventuru" svih nameta i davanja od državne do lokalnih razina, nakon čega će se moći vidjeti gdje ima previše nameta.

Predjsednik Vlade osvrnuo se i na makroekonomske pokazatelje istaknuvši kako je pozitivan trend rasta industrijske proizvodnje, turističkog prometa, smanjenja nezaposlenosti, odnosno povećanja broja zaposlenih i dr. iz prošle godine, kada je hrvatsko gospodarstvo poraslo za 4,8 posto, nastavljen i u prva tri mjeseca ove godine.

Damir Kuštrak novi predsjednik HUP-a

Kuštrak je izabran na sjednici Vijeća članica HUP-a održanoj u sklopu Dana poduzetnika, tradicionalnog godišnjeg foruma u organizaciji HUP-a.

Na čelu HUP-a Kuštrak je u redovnoj proceduri naslijedio predsjednika Uprave Atlantic grupe Emila Tedeschia koji je dužnost predsjednika HUP-a obnašao protekle dvije godine, koliko traje mandat ta toj funkciji.

Uz sjednicu Vijeća članica, održana je i Redovna skupština HUP-a, na kojoj se raspravljalo o rezultatima rada udruge u protekloj godini.

8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, OKRUGLI STOLOVI, FORUMI

Predsjednik Mesić otvorio 8. hrvatsku konferenciju o kvaliteti

Trodnevni skup otvorio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je istaknuo kako upravo kvalitetu gospodarstva kao i društva općenito kroz načela održivog razvitka smatra ključnim za razvoj Hrvatske.

"Nekada se pojam kvalitete vezao tek uz proizvod ili uslugu, kada su proizvođači temeljem razine kvalitete svoga proizvoda i usluge uspješno osiguravali sebi zaradu, a kupcu zadovoljstvo. Danas kada govorimo o kvaliteti, ne mislimo isključivo na poslovanje poduzeća nego na kvalitetu zdravstva ili školstva, odnosno na sveobuhvatnu kvalitetu gospodarstva i društva u cjelini", kazao je predsjednik Mesić, dodavši da je danas kvaliteta postala društvena znanost ili filozofija.

U tom smislu, smatra Predsjednik, kvalitetu života hrvatskih građana više se ne promatra površnim tumačenjima, već mjerljivim parametrima.

"Da bismo dostigli željeni standard naših građana, odnosno europski standard, moramo djelotvorno primjenjivati sustave kvalitete na svim razinama vlasti i u svim segmentima društva", poručio je Mesić istaknuvši da Hrvatska ako želi postati partner Europskoji uniji, mora početi donositi odluke efikasnije nego dosad.

Predsjednik je izrazio zadovoljstvo što je europska organizacija za kvalitetu odredila Hrvatsku kao domaćina 53. europskog kongresa o kvalitetu 2009. godine. Time je, istaknuo je, hrvatsko društvo za kvalitetu dobilo posebno priznanje, a njegova uloga će u procesima približavanja EU dobivati sve više na značenju.

Jack Welch na Adris Business Forumu

Welch je pozvao sudionike skupa na uspostavu kulture otvorene komunikacije unutar kompanija, što znači da menadžment zaposlenima mora jasno priopćiti koja je vizija i misija tvrtke i motivirati ih da tu viziju ostvare.

Drugi je važan korak, rekao je, diferencijacija zaposlenih prema rezultatima njihova rada, na one najbolje, osrednje i loše. Najbolje treba nagraditi, osrednje motivirati da dođu u skupinu najboljih, a loših se riješiti.

To nije ništa okrutno ni nehumano, kaže Welch, jer je najpoštenije što se može dogoditi tim ljudima da im se dovoljno rano, odnosno na vrijeme, kaže da im je bolje potražiti drugo zaposlenje.

Da bi se menažment približio zaposlenicima i crpio njihove dobre ideje, potrebno je ukinuti kompanijske slojeve i učiniti je što manje vertikalno postavljenom, a posebno je važno odlučno se obračunati s kompanijskom birokracijom, kaže Welch.

Zaposlenici moraju znati da neće napredovati ne budu li uspješni i imaju pravo znati što se točno traži od njih, gdje su trenutno u strukturi zaposlenih i što trebaju poboljšati.

Ako se zna što je dobro ponašanje u tvrtci i što treba učiniti za zadržavanje radnog mjesta i napredovanje, onda nije nehumano niti je 'darvinizam' nagraditi uspješne i otpustiti loše, kaže Welch.

Zato je, odgovorajući na pitanje, rekao da mirno spava poslije otkaza koje je podijelio, jer je tako osnažio tvrtku koja je mogla sve više novca vratiti zajednici.

Potrebno je nagrađivati uspjeh i javno stvarati junake od uspješnih poslovnih ljudi, kako bi postali uzor i model uspješnog ponašanja, kaže Welch.

Podijeljene reakcije izazvao je Welchov stav o ženama u biznisu, jer je ustvrdio da one u jednom trenutku karijere moraju birati između posla i majčinstva, što ih čini manje raspoloživim od muškaraca, te u stavu da je uspješan kapitalizam zasnovan na privatnoj inicijativi puno bolji za alimentiranje potreba onih koji nemaju, nego što je to državna pomoć.

Jack Welch je karijeru u General Electricu započeo 1960. godine. Predsjednik i glavni izvršni direktor GE-a postao je 1981. godine i na toj poziciji zadržao se dvadeset godina.

Vrijednost dionica GE u eri Jacka Welcha porasla je za više od tri tisuće posto, a vrijednost kompanije s 13 milijardi 1980. na više od 500 milijardi dolara u 2001. godini. Time je GE postala i još uvijek je po kriteriju tržišne vrijednosti najvrednija tvrtka na svijetu.

U istom je razdoblju povećao profitnu maržu s 10 na 19 posto, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 23 posto, čime je ostvario najbolje menadžerske rezultate u povijesti.

Zbog inovacija koje je primijenio u menadžmentu, poslovnoj strategiji i edukaciji zaposlenika, mnogi ga smatraju najutjecajnijim menadžerom u posljednjih 30-ak godina. Nakon umirovljenja, piše knjige i putuje svijetom i izlaže svoja iskustva.

Na poslovnom skupu u organizaciji Adris grupe, Internacionalnog centra za profesionalnu edukaciju i poslovnog tjednika Lider, sudjelovalo preko tisuću gospodarstvenika iz Hrvatske i regije te 200 studenta ekonomskih fakulteta i poslovnih škola iz Hrvatske.

Konferencija o poslovanju u EU

Istaknula je to potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za gospodarstvo, europske integracije i pitanje EU Vesna Trnokop-Tanta na današnjoj konferenciji pod nazivom "Što hrvatski poduzetnici trebaju znati o (EU).

Konferencija je, kako je naglasila, organizirana s ciljem pripreme hrvatskog gospodarstva za izazove koje donosi proces europskih integracija.

Ankete su pokazala, kazala je Trnokop-Tanta, da je ono što najviše muči gospodarstvenike način na koji se dolazi do financijskih sredstava.

Naglasila je kako još mnogo treba učiniti u ovom razdoblju prilagodbe, odnosno kako gospodarstvenici trebaju biti svjesni da do ulaska u EU Hrvatska treba uvesti 20.000 različitih normi. Do sada ih je, dodala je, uvedeno oko 8.000.

Trnokop-Tanta je istaknula nužnost permanentne edukacije gospodarstvenika kao i nužnost povezivanja gospodarstvenika u klastere kako bi lakše svoje proizvode plasirali na europsko tržište.

Na konferenciji su predstavljeni predpristupni fondovi EU - CARDS, SAPARD, PHARE, ISPA itd.

OSTALO

Web stranice Ministarstva gospodarstva: u 45 dana 128 tisuća posjeta

To su novi rekordi u zanimanju građana za poticajne projekte u poduzetništvu, ali i druge sadržaje koje nude internetske stranice Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (www.mingorp.hr), ističu iz tog ministarstva.

Riječ je o još jednom apsolutnom rekordu otkako se od 2004. godine provodi Plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva Vlade RH.

U usporedbi s 2006. godinom, kada je tijekom travnja i petnaest dana svibnja zabilježeno 85.000 posjeta, ove je godine u tom razdoblju zabilježen porast od 43.000 posjeta u odnosu na prošlu godinu.

Značajan je i porast broja posjeta od ožujka ove godine, kada su zabilježena 65.232 posjeta, do travnja kada su zabilježena 77.570 posjeta čime je u samo mjesec dana broj posjeta porastao za 12.338.

Samo u prvih 15 dana svibnja zabilježeno je čak 50.430 posjeta te ako se nastavi ovakav trend, tijekom svibnja bi mogli zabilježiti do 100.000 posjeta.

"Internetske stranice Ministarstva, kojem sam na čelu, imaju prije svega za cilj pružiti kvalitetne i pravodobne informacije svim građanima te svu potrebnu dokumentaciju gospodarstvenicima i poduzetnicima, a napose onima koji se prijavljuju za poticajne projekte", kaže ministar Branko Vukelić koji je ujedno najavio i da će se uskoro prezentirati nove, grafički i tehnički osvježene internetske stranice Ministarstva.