HSU kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju predviđa vraćanje izračuna mirovina na deset najpovoljnijih godina, odnosno obvezu dvostrukog obračuna mirovinske osnovice po važećim odredbama zakona i po deset najpovoljnijih godina za one koji ostvaruju mirovinu samo iz I. stupa, kazao je saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja na konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka stranke, umirovljeničkih udruga i čelnika sindikalnih središnjica.
HSU je model ispravljanja nepravdi prema oko 362.000 umirovljenika, koji su po nepovoljnijim uvjetima umirovljeni nakon 1. siječnja 1999. i čije su mirovine niže u prosjeku za 33 posto od onih umirovljenih ranije, pretočio u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, a izvanrednim usklađivanjem mirovina obuhvatili su i one koji su ostvarili mirovinu od 1. srpnja 1998. do 31. prosinca 1998.
Izmjenama zakona bilo bi obuhvaćeno još oko 350.000 radnika koji bi u idućih nekoliko godina trebali otići u mirovinu.
Kako bismo ispravili nepravde mirovinske reforme, a ne ukinuli reformu, napomenuo je Hrelja, predlažemo uvođenje kategorije mirovine na osnovu punog radnog staža od 35 godina za žene i 40 godina za muškarce, kako bi se puna mirovina mogla ostvariti i na osnovu staža, neovisno o godinama starosti.
Također, prestalo bi se s umanjenjem mirovine zbog prijevremenog odlaska u mirovinu onda kad umirovljenik navrši godine života propisane za starosnu mirovinu, te bi se povećali faktori za invalidske mirovine.
Usklađivanje mirovina ponovno bi trebalo raditi u odnosu na rast plaća, a ne po sadašnjem tzv. švicarskom modelu.
Samo usklađivanje, odnosno povećanje mirovina po HSU-ovu modelu moglo bi početi već u srpnju, bude li dotad zakon izglasan.
Izvanredno povećanje mirovina u ovoj bi godini bilo u rasponu od pet posto za one koji su ostvarili mirovinu od 1. srpnja 1998. godine, do 32 posto za one koji mirovinu ostvaruju u 2007. godini.
Umirovljenici koji će otići u mirovinu u 2009. godini i dalje, primili bi povećanje od 38 posto po rastućoj skali od tri posto godišnje.
Do kraja 2007. za to bi usklađivanje trebalo osigurati oko 500 milijuna kuna, u idućoj godini oko dvije milijarde kuna, uz daljni porast idućih godina.
Novac za usklađivanje mirovina i porast njihova udjela u prosječnoj plaći trebalo bi osigurati iz državnog proračuna, pri čemu izdaci za mirovine ne bi smjeli pasti ispod 14 posto BDP-a.
Osim toga, treba osigurati dodatna sredstva kroz razračunavanje sa sivom ekonomijom, rješavanje netransparentnih socijalnih davanja i raznih subvencija, ukidanje povlaštenih mirovina, te osnivanje investicijskih fondova iz portfelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Na novinarski upit zbog čega izlaze sa svojim modelom mimo zajedničkog radnog povjerenstva s Vladom, predsjednik HSU-a Vladimir Jordan rekao je da to povjerenstvo "praktički ne radi" jer je zadnja sjednica održana 28. veljače, pa nije prihvatljivo stalno odugovlačenje rješavanja toga problema.