"Takav prijedlog ne postoji. To nije istina", izjavio je premijer u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada".
Podsjetio je da na prijedlogu vezano za nove umirovljenike radi posebna radna skupina, da se traži model iza kojega Vlada može stati.
"Nema te političke snage, stranke koja može na bolji način riješiti pitanje jaza između starih i novih umirovljenika od moje zajedno s koalicijskim partnerima, Hrvatskom strankom umirovljenika, umirovljeničkim udrugama, sindikatima", ustvrdio je Sanader.
Poručio je i apelirao na HSU i sindikate da nametanjem novih umirovljeničkih tema, kao što su problem novih umirovljenika, 'reforma mirovinske reforme', ili prijedlozi da mirovine dosegnu 70 posto plaće, ne dovode u pitanje isplatu druge i treće rate duga umirovljenicima, jer, kako je rekao, takva opasnost postoji.
Idemo najprije riješiti isplatu treće rate duga u lipnju i četvrte krajem ove godine, za to je potrebno osigurati 2,8 milijardi kuna, rekao je Sanader.
Umirovljenicima je poručio da budu sigurni u isplatu treće i četvrte rate, te ponovio da se to ne dovodi u pitanje nametanjem novih tema.
Odgovarajući na pitanja o rezultatima posljednjeg istraživanja Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) prema kojemu se SDP izjednačio, pa i pretekao HDZ, Sanader je izjavio da nije zabrinut.
"Ni malo nisam zabrinut. Znat ćemo na najbolji način predstaviti naše uspjehe u protekle četiri godine, ali kada dođe vrijeme, jer dok mi radimo drugi pričaju", kazao je.
Iz istraživanja IRI-ja u javnosti su izvučeni samo neki aspekti koji u ovom trenutku ne odgovaraju Vladi i HDZ-u, rekao je Sanader navodeći pritom i podatak da osam posto više građana nego li prije šest mjeseci vjeruje i podupire Vladu.
U potpunosti Vladu podupire 32 posto ispitanika, a uz one koji donekle podupiru Vladu to je više od 50 posto njih, rekao je Sander.
Podsjetio je također da prema svim dosadašnjim istraživanjima HDZ vodi ispred SDP-a za četiri-pet postotnih bodova, da je na rezultate IRI-jeva istraživanja utjecala i smrt Ivice Račana što je, kaže, razumljivo, ali će biti kratkog daha.
Premijer je tijekom razgovora na Hrvatskom radiju iznio i nekoliko makroekonomskih pokazatelja, posebice izdvajajući podatak da je stopa anketne nezaposlenosti, koja se računa prema metodologiji Međunarodne organizacije rada, u prošloj godini iznosila 11,1 posto, dok je 2005. iznosila 12,7 posto.
To je pad nezaposlenosti za 1,6 postotnih bodova, dok broj zaposlenih porastao - zaposlenih u drugoj polovici 2006. bilo za 44 tisuće više nego li 2005., kazao je.
Premijer je iznio i statističke podatke o neto dobiti hrvatskog gospodarstva - 2003. iznosila je 23 milijarde kuna, a prošle godine 35 milijardi kuna.