Kako je rekao ministar Primorac, i zaključci na 2. kongresu pokazuju da je Hrvatska odabrala put izvrsnosti te da se "ne ćemo zadovoljiti s prosječnošću, jer njoj nema mjesta u Hrvatskoj".
Naš put je znanje i znanost i nitko to ne može zaustaviti, što je i razlog velikom optimizmu svih hrvatskih znanstvenika na kongresu, rekao je ministar.
Zahvalivši, kako je rekao, u ime inozemne Hrvatske, fizičar Davor Pavuna iz švicarskog Instituta za tehnologiju u Lausanni kazao je kako su znanstvenici još na 1. kongresu dobili opću potporu i dogovorili da Hrvatska postane zemlja znanja, te da je s tim u vezi počeo i povratak znanstvenika. No tu se javljaju i teškoće jer npr. Splitsko sveučilište nema zgradu za prirodoslovno-matematički fakultet u koji bi se znanstvenici mogli vratiti, upozorio je.
Izjava s 2. kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva sastavljena je na temelju rada pet znanstvenih skupina.
Voditelj skupine "Strateški okvir razvoja znanosti" Pero Lučin sa Sveučilišta u Rijeci kazao je da su raspravljali o razvoju znanosti do 2010. te da su postavili četiri ključna cilja: jačanje istraživačke baze, širenje istraživačkih kapaciteta, povećanje kvalitete istraživanja te uspostava financijskih instrumenata. Kako je rekao, u Hrvatskoj u idućem razdoblju trebaju razviti tri vrste financiranja: preko ministarstva, nacionalnih zaklada i nacionalnih tehnologija.
Voditelj skupine "Razvoj znanstvenih institucija u Hrvatskoj" prof. Tihomir Kunjak sa Zagrebačkog sveučilišta kazao je kako treba prepoznati ključne čimbenike uspješnosti znanstvenih ustanova u Europi i SAD-u i primijeniti ih. U zaključcima stoji da moramo brže primjenjivati znanje u gospodarstvu, razraditi sustav pomoći tvrtkama u prijenosu znanja te posebno razvijati tijela za prijenos znanja na javne usluge, rekao je Kunjak.
Profesor na Splitskom sveučilištu Mile Đelalija, voditelj skupine "Europski i međunarodni projekti", istaknuo je kako su zaključili da hrvatska znanost mora biti prisutnija u europskim i međunarodnim procesima. Vrlo kritički gledamo na provedbu doktorskih studija danas, rekao je Đelalija, zaključivši da treba odrediti položaj i jasnu ulogu mladih znanstvenika u hrvatskom znanstvenom sustavu.
Profesor sa Zagrebačkog sveučilišta Stjepan Risović, voditelj skupine "Suradnja s gospodarstvom i tehnologijski projekti", kaže kako su zaključili da treba popularizirati Hrvatski institut za tehnologiju te unaprijediti informiranje i prezentiranje javnosti.
Novinarka "Novog lista" Elvira Marinković-Škomrlj, voditeljica skupine "Privlačenje pozornosti medija na znanstvene teme", drži da treba olakšati sustavno prikupljanje informacija o novostima iz akademskih i istraživačkih ustanova u Hrvatskoj i distribuirati ih domaćim i stranim medijima te uspostaviti mrežu ureda za odnose s javnošću na sveučilištima, fakultetima i javnim institutima. Također je zaključeno da se znanstvenici potiču na predstavljanje rezultata svoga rada, a mediji na sustavnije populariziranje znanosti i visokog obrazovanja.