FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Vrtićima uskoro naputci o zdravoj prehrani djece

ZAGREB, 9. svibnja 2007. (Hina) - Izmjenama i dopunama Programa zdravstvene zaštite, higijene i prehrane djece, koje bi uskoro trebalo odobriti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, dječji će vrtići dobiti točnije naputke o tome koje namirnice i u kolikoj količini treba servirati mališanima.
ZAGREB, 9. svibnja 2007. (Hina) - Izmjenama i dopunama Programa zdravstvene zaštite, higijene i prehrane djece, koje bi uskoro trebalo odobriti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, dječji će vrtići dobiti točnije naputke o tome koje namirnice i u kolikoj količini treba servirati mališanima.

Program zdravstvene zaštite postoji od 2002. godine, no propisuje samo kalorijske vrijednosti, minerale, vitamine i njihov raspored unutar obroka, a nisu jasno propisane namirnice koje treba uvrstiti u jelovnik, rekla je Hini članica stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za izradu izmjena programa Ružica Vazdar.

Novi program daje prednost voću i povrću, kvalitetnim ugljikohidratnim namirnicama bogatim bjelančevinama i kvalitetnim mastima, rekla je Vazdar.

Djeca jasličke dobi dnevno bi trebala konzumirati 1.200 kcal (kilokalorija), a mališani od četiri do šest godina 1.600 kcal, podijeljenih u pet obroka. Mališani koji pohađaju desetosatni vrtićki program trebaju konzumirati osamdeset posto dnevnih potreba kalorija tijekom boravka u vrtiću.

Djeca u dobi od šest mjeseci do godine dana svakodnevno trebaju konzumirati mlijeko i mliječne proizvode, meso, perad, jaja, kruh, žitarice, krumpir, voće, povrće i vodu, a ribu najviše jednom tjedno.

Mališani u dobi od jedne do šest godina svakodnevno trebaju jesti mlijeko i mliječne proizvode, jaja, mahunarke, mljevene orašaste plodove i sjemenke, žitarice i proizvode od žitarica, krumpir, voće, povrće i vodu. Ribu bi trebali jesti jedan do dva puta tjedno, a meso do pet puta tjedno.

Trebalo bi izbjegavati prehrambene proizvode s visokim udjelom masti, šećera i soli, te ih konzumirati što rjeđe.

Kolači koji se serviraju moraju imati smanjene količine masti i šećera, a ne bi smjeli sadržavati kremu rađenu na osnovi sirovih jaja. Ako nema svježeg voća, za zamjenu se može koristiti kompot, ali ga treba razrijediti s 20 posto vode.

Ne preporučuju se plodovi mora, gljive, kikiriki, "light" mliječni proizvodi, tvrdi margarini, voćni sirupi i gazirani napitci, te jaki začini i instant koncentrati juha.

Nismo željeli isključiti ili zabraniti niti jednu namirnicu, no važno je znati koliko često je djeca trebaju konzumirati, kako bi imala uravnoteženu prehranu, kaže Vazdar.

Program će uskoro biti objavljen u Narodnim novinama, pa će ujedno biti dobra preporuka roditeljima na koji način treba zdravo hraniti dijete.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙