"Upravo HDZ sa Sanaderom na čelu tada je s radikalno desnih pozicija onemogućavao Račanovoj vladi približavanje Europi i progon haških osumnjičenika, a kolateralna žrtva tog posttuđmanovskog nacionalizma bila je i Slovenija, odnosno konkretno sporazum Drnovšek-Račan", tvrdi "Delo" osvrćući se na okolnosti tadašnjih pregovora o granici koji nisu rezultirali potpisivanjem niti potvrdom u parlamentu dokumenta poznatog kao parafirani sporazum Drnovšek-Račan.
"Na nesreću je sporazum došao u vrijeme nakon znamenitog desničarskog mitinga u Splitu", navodi list dodajući da je tadašnju Račanovu koaliciju i suradnju SDP-a s HSLS-om destabilizirala optužnica protiv hrvatskih generala, te da je u Splitu među "govornicima s protuvladinim i protueuropskim usmjerenjima" bio i sadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader.
"Jedan je od najbližih Račanovih suradnika izjavio nakon njegove smrti da je Račanova vrlina bila u tome što se je znao odreći manjih prioriteta u korist većih. Da bi sačuvao koalicijsku vladu s Budišom i izbjegao ozbiljnu destabilizaciju države, Račan se je odrekao graničnog sporazuma sa Slovenijom", piše list.
Ocjenjujući stanje u Hrvatskoj pred izbore, položaj najjačih stranaka u istraživanjima javnog mnijenja, te situaciju u SDP-u nakon Račanove smrti, list navodi da je ishod izbora za sada teško najaviti te da je utjecaj političkog rada Ivice Račana u demokratizaciji i europeizaciji Hrvatske nesumnjiv.
"Politička geografija Hrvatske jako će se promijeniti Račanovim odlaskom i to nakon parlamentarnih izbora. Uzrok za sadašnju izjednačenost SDP-a i HDZ-a u istraživanjima javnog mnijenja treba tražiti u empatiji koju je javnost iskazivala tijekom Račanove bolesti. No, realno, stranka nije u najboljem organizacijskom, programskom ili kadrovskom stanju", navodi list, dodajući da se za razliku od SDP-a HDZ "kadrovski i programski" obnovio.
HDZ u dijelu biračkog tijela ima prednost "bez obzira na Sanaderov autokratski način vođenja i stalne korupcijske afere", piše slovenski list, koji dodaje da su razlozi podršci koju dobiva HDZ u sadašnjoj unutarnjepolitičkoj stabilnosti, a nešto manje i u procesu približavanja Europskoj uniji.
No, na vlast bi na jesen, ocjenjuje "Delo" u svojoj analizi, unatoč svojim unutarnjim teškoćama nakon odlaska Račana mogao doći i SDP koji se sada mora konsolidirati. "SDP sada nema (drugog) izbora. Nova korupcijska afera koja bi mogla neočekivano biti otkrivena u HDZ-u ili pak preokret na suđenju generalu Gotovini mogli bi na vlast dovesti i SDP. No, bez obzira na stranačke izbore u SDP-u u lipnju, te na rezultate parlamentarnih izbora u studenom, SDP se nalazi pred temeljitom modernizacijom stranke. Hrvatska javnost još uvijek poštuje i uvažava Ivicu Račana kao političara. Izbori će pokazati što ta javnost želi, kako i kamo treba ići dalje", piše "Delo" od petka.