Druga je preporuka, kako je naveo voditelj radne skupine Vijeća za izradu preporuka prof. Slavko Krajcar, omogućiti širokopojasni pristup Internetu, a treća uspostaviti elektroničku javnu upravu na nacionalnoj i lokalnoj razini, odnosno elekroničke usluge poput e-nabave, e-zdravstva i e-grada.
Četvrta je preporuka odlučnije primjeniti elektroničko poslovanje - ukloniti ograničenja u e-poslovanju, proširiti funkcije poslovno-tehnoloških centara i uvesti sustav elektroničkog izvješćivanja.
U sklopu pete preporuke za poticanje bržeg razvoja ICT industrije, Vijeće preporuča ojačati institucionalni kapacitet ICT industrije, poticati razvoj fondova rizičnog kapitala specijaliziranih u ICT sektoru, izjednačiti porezne stope na softver s poreznim stopama za knjige te ujednačiti porezne i poticajne uvjete za razvoj softvera s uvjetima za istraživanje i razvoj.
Ojačati konkurentnost uprave i pravosuđa šesta je preporuka u sklopu koje Vijeće preporuča povećanje kapaciteta i spremnosti za zaštitu intelektualnog vlasništva i povećanje učinkovitosti upravnog aparata uvođenjem novih tehnologija, znanja i vještina.
Po riječima Krajcara, preporuke Vijeća trebale bi biti polazište za određivanje akcijskog plana razvoja informacijskog gospodarstva zemlje i određivanja nositelja tog plana, što bi trebalo biti učinjeno u sljedećih šest mjeseci.
Predsjednik Vijeća Darko Marinac kazao je da je Hrvatska prema najnovijem globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji Svjetskog gospodarskog foruma zauzela 46. mjesto od ukupno 122 zemlje, što je napredak od 10 mjesta i rezultat napretka u svim područjima važnima za ICT konkurentnost.
No, Hrvatska još uvijek zaostaje za zemljama poput Slovenije, Mađarske ili Češke, dok se prema broju zaposlenih u ICT sektoru nalazimo na oko 40 posto prosjeka članica EU, napomenuo je.
Prema podacima koje su danas iznijeli članovi Nacionalnog vijeća za konkurentnost, u Hrvatskoj je nesrazmjerna ponuda i potražnja ICT vještina. Na fakultetima je 2005. diplomiralo 600 inženjera, više od 50 posto ICT stručnjaka ima samo srednju stručnu spremu, a na godinu nedostaje oko 250 ICT stručnjaka s fakultetskom diplomom.
Pristup Internetu ima 35 posto građana i 95 posto poduzeća. Iako hrvatska poduzeća razmjerno rano prihvaćaju ICT, slabije ga efektivno koriste - 58 posto poduzeća ima vlastitu internetsku starnicu, 29 intranetski sustav, a 6 posto ekstranet sustav.
(Hina) xhsup yds