Napomenula je da sve razine vlasti moraju sudjelovati u planiranju korištenja pomorskog dobra, no ocijenila je i da "nažalost nema kontinuiteta u politici registracije i upisa pomorskog dobra, a to je preduvjet za uspješno upravljanje".
Također je ocijenila kako sadašnje stanje registracije pomorskog dobra ne zadovoljava, te da je taj proces spor, nekonzistentan i neučinkovit.
Zato su, dodala je, potrebne izmjene nekoliko zakonskih odredaba radi jasnog utvrđivanja nadležnosti.
Mora se uskladiti postupanje svih koji sudjeluju u upisu pomorskog dobra u zemljišne knjige, rekla je ministrica i za taj je posao osigurano 1,9 milijuna eura iz CARDS-programa.
"Ova prelijepa zemlja mora zaštititi svoje more i pomorsko dobro kako bi osigurala njihovo korištenje na dobrobit svih građana", zaključila je ministrica Lovrin.
Podsjetivši kako Hrvatska ima 1185 otoka te obalu dugu oko 6000 kilometara, što je neprocjenjivo nacionalno bogatstvo, ministrica je kazala da se upravljanje tim pomorskim dobrom može osigurati jedino primjenom odredaba o pomorskom dobru i propisima iz prostornog planiranja.
Napomenula je i da je hrvatsko pomorsko dobro, kao izvanredno prirodno bogatstvo Republike Hrvatske, i po Ustavu označeno kao opće dobro.
Danas, drugog dana savjetovanja o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i općem dobru, koje je u Zadru organizirao Inženjerski biro d.d., najviše je bilo riječi o pomorskom dobru, aktualnostima iz prakse.
Predsjednik Općinskog suda u Zadru Marijan Bitanga govorio je o pilot-projektu evidentiranja pomorskog dobra na području Zadarske županije i o zemljišno-knjižnim aspektima uknjižbe.
Na skupu sudjeluju i brojni drugi stručnjaci.