Nakon što je sudionike skupa pozdravio glavni direktor Inženjerskog biroa dr. Mladen Mlinarević, govorio je državni tajnik za more Branko Bačić o pomorskim i vodnim prometnim koridorima.
Bačić je podsjetio na donesene izmjene i dopune Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz prosinca prošle godine, prema kojima lučka suprastruktura (dizalice, oprema...) nije više u režimu pomorskog dobra.
Te su izmjene donesene u cilju većeg investiranja u hrvatskim lukama, rekao je Bačić, najavivši skorašnje znatnije izmjene toga zakona koje će imati cilj pojednostavljenje postupka u određivanju granice pomorskog dobra i njihova upisa u zemljišne knjige.
U drugom svom dijelu, te će izmjene ići u smjeru sređivanja imovinsko-pravnih odnosa na pomorskom dobru, istaknuo je državni tajnik za more.
Objasnio je da su se određene tvrtke upisale kao vlasnice na pomorskom dobru što je usporilo gospodarski razvoj RH, posebice njezina lučkog dijela. Taj će se problem rješavati na način da se pomorsko dobro vrati u vlasništvo RH, a sadašnje korisnike i upisane vlasnike bi se obeštetilo, rekao je on.
U nastavku je Bačić govorio o pomorskim i riječnim koridorima. Naveo je podatak da je udjel riječnog prometa u RH tek oko 3 posto u prijevozu svih roba svim putovima premda je riječni prijevoz ekološki najprihvatljiviji.
U Europskoj uniji taj udjel je 20 posto, a nama u Hrvatskoj cilj je dosegnuti 15 posto riječnog prometa u prijevozu roba, istaknuo je Bačić.
Po njegovim riječimao 10 posto roba koje prođu kroz Sueski kanal dolazi u jadranske luke, a najveći dio ide u sjevernomorske luke. Naše luke imaju prednost, nastavio je Bačić, jer je 7 dana kraći put preko, primjerice luke Rijeka za robu koja ide u Muenchen, nego da se ta roba prevozi, primjerice, iz Hamburga.
U današnjem dijelu savjetovanja govorio je i pomoćnik ministrice pravosuđa Boris Koketi, koji se osvrnuo na trenutačnu kampanju za sređivanje zemljišnih knjiga.
Za sutra je najavljen nastup ministrice pravosuđa Ane Lovrić.