Javna rasprava u Vijeću sigurnosti održava se na temu "Energija, sigurnost i klima", a organizirana je na inicijativu Velike Britanije koja u travnju postaje predsjedateljica tog UN-ova tijela. Britanska ministrica vanjskih poslova Margaret Beckett novinarima je prije početka rasprave kazala kako smatra da je riječ o povijesnom danu, a jedan od diplomata kazao je kako cilj ove rasprave u VS-u nije donošenje nekih odluka, nego ukazivanje da klimatske promjene na Zemlji više nisu puko pitanje promjena u okolišu, nego globalni izazov međunarodnoj zajednici koja bi trebala nešto poduzeti.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon rekao je kako smatra da bi globalno zatopljenje moglo predstavljati veliku opasnost za mir i sigurnost u svijetu te da će klimatske promjene vjerojatno najviše utjecati na regije koje će se s potencijalnim problemima susretati na mnogim područjima, što bi u svakom slučaju međunarodna zajednica trebala spriječiti.
No, neke zemlje poput primjerice SAD-a, Rusije i Kine, nisu pokazale previše entuzijazma u pogledu najavljene rasprave, uz komentar da Vijeće sigurnosti nije adekvatan forum za raspravu o globalnom zatopljenju. One smatraju da je dužnost Vijeća, u skladu s Poveljom UN-a održanje mira i sigurnosti u svijetu, te da pitanje okoliša ne spada u domenu tog UN-ova tijela.
Osim triju spomenutih zemalja, istu teoriju zastupaju Južnoafrička Republika i Pakistan. Pakistanski predstavnik u Vijeću sigurnosti Faruk Amil ocijenio je kako "Vijeće sigurnosti sve češće zadire u domene drugih UN-ovih tijela", u ovom slučaju konkretno u pitanja koja bi se trebala rješavati Protokolom iz Kyota, izvijestila je dpa.
No, britanska je ministrica odlučno odbacila takve argumente, istaknuvši kako je odgovornost Vijeća spriječiti potencijalne sukobe, te je objasnila kako bi "upravo klimatske promjene mogle biti glavni uzroci potencijalnih sukoba, migracija ili 'borbe' za prirodne resurse".
Klimatske promjene "velik su globalni izazov" za UN, a njihov bi "utjecaj na mir i sigurnost u svijetu mogao poprimiti različite oblike", rekao je francuski veleposlanik pri UN-u Jean-Marc de la Sabliere podržavši britansku ministricu, prenio je France presse.
"Smatram da nijedno mjesto na svijetu nije i neće biti pošteđeno. Također mislim da bi zbog klimatskih promjena, najlošije mogle proći zemlje u kojima je ekonomsko stanje otprije loše te će ga one samo još pogoršati. To su ponajprije afričke zemlje", kazao je.
Ban Ki-moon se složio s francuskim kolegom kazavši kako međunarodna zajednica neće moći "samo promatrati tijek događaja sa strane" i očekivati da razni katastrofični scenariji postanu stvarnost. "Cjelokupna međunarodna zajednica mora se ujediniti da bi to spriječila", ocijenio je glavni tajnik UN-a.
UN-ov Međuvladin Panel o klimatskim promjenama (IPCC) uskoro će objaviti četvrto izvješće o globalnom zatopljenju u zadnjih 16 godina. Britanski veleposlanik pri UN-u Emyr Jones Parry ponovio je kako će se rasprave fokusirati na utjecaj globalnog zatopljenja na stanovništvo Zemlje i potencijalno izbijanje sukoba. Istaknuo je kako bi sve češće poplave koje odnose plodno tlo, podizanje razine mora, porast morske i temperature zraka mogle rezultirati glađu u puno više regija našeg planeta nego što je dosad slučaj. Svrha javne rasprave je podići razinu svijesti svakog pojedinca o potencijalnom utjecaju klimatskih promjena na pitanja poput mira, sigurnosti i gladi u svijetu.