Posebni izlasnik glavnog tajnika UN-a Martti Ahtisari na početku sjednice je detaljno obrazložio svoj prijedlog za konačni status Kosova, kojim se predviđa neovisnost pod međunarodnim nadzorom.
Nakon Ahtisaarija govorili su srbijanski premijer Vojislav Koštunica, te predstavnik UNMIK-a, u ime kosovskog predsjednika Fatmira Sejdiua, koji je također nazočan zatvorenoj sjednici.
SAD i EU snažno podržavaju Ahtisaarijev prijedlog međunarodno nadzirane neovisnosti Kosova, čemu se snažno protivi Rusija, koja ima pravo veta na odluke Vijeća sigurnosti UN.
Srbijanski premijer Vojislav Koštunica izjavio je novinarima, nakon početka kozultacija o Kosovu u UN-u, kako "Vijeće sigurnosti nije prihvatilo plan za budući status Kosova" koji je predložio izaslanik UN-a Martti Ahtisaari, što je izazvalo zabunu i upite novinara radi li se pomalo o "obmanjivanju", budući da Vijeće nije ni glasovalo o prijedlogu.
"Na početku bih izrazio svoje zadovoljstvo što plan o budućem statusu Kosova, koji je predložio posebni izaslasnik Ahtisaari, Vijeće sigurnosti nije prihvatilo", izjavio je Koštunica, izlazeći pred novinare nakon zatvorene sjednice Vijeća sigurnosti.
Na pitanje novinara radi li se pomalo o obmani, budući da je Vijeće sigurnosti tek počelo konzultacije o Ahtisaarijevu prijedlogu i još nije odlučivalo o njemu, Koštunica je objasnio kako se njegov optimizam temelji na suzdržanom prijemu s kojim je prijedlog dočekan u Vijeću sigurnosti.
"Ja sam optimist, iz optimističnih razoga", rekao je Koštunica, objasnivši kako se "po jutru dan poznaje" a početak rasprave pokazao je da "stvari neće ići glatko" te da se neke važne članice Vijeća protive prijedlogu.
Dodao je, uzgred, kako se i neke članice EU-a protive Ahtisaarijevu prijedlogu, te kako prijedlog u Vijeću sigurnosti UN-a nije dobio pljesak, što se očekivalo. Na pitanje koje se to stalne članice Vijeća sigurnosti UN, osim Rusije, protiv prijedogu, izbjegao je odgovor.
Srbijanski premijer je naglasio kako je Srbija "odbila prijedlog jer on nije u skladu s Poveljom UN-a i rezolucijom 1244 (o Kosovu)".
Optužio je Ahtisaarija da se umjesto statusom Kosova bavio statusom Srbije i mijenjanjem njezinih međunarodno priznatih granica, da su pregovori koje je 14 mjeseci vodio između Beograda i Prištine bili "nepregovori" i da je ponudio jednostran prijedlog koji odgovara samo kosovskim Albancima.
Istaknuo je kako Srbija podržava prijedlog Rusije za "otvaranjem novih pregovora s novim pregovaračem", te ponovio kako je za nju prihvatljivo rješenje Kosovo s "najvećim mogućim stupnjem autonomije".
Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu rekao je novinarima kako je cilj kosovskih Albanaca jasan - zaključiti proces na temelju Ahtisaarijeva prijedloga čim prije.
"Izuzetno je važno izgraditi modernu državu na bazi demokratskih vrijednosti i prava svih njezinih građana. Kosovo treba preuzeti svoj dio odgovornosti za stabilnost u regiji i razvoj", ustvrdio je Sjediu i dodao kako bi "odgađanje toga procesa bilo kontraproduktivno".
Francuski veleposlanik pri UN-u Jean-Marc de La Sabaliere, upozorio je kako odgađanje rješenja za Kosovo riskantno, naglasivši da Vijeće sigurnosti UN treba odlučiti o budućnosti Kosova unutar nekoliko tjedana, jer je u pitanju stabilnost Europe.
"Mi ne moramo žuriti i usvajati nešto idućih dana, no ne trebamo ni odgađati previše, to bi bilo jako opasno. U pitanju je stabilnost Europe i to je dovršetak procesa raspada Jugoslavije, tako da se radi o vrlo specifičnoj situaciji", kazao je francuski diplomat. Zadržavanje "statusa quo", po njegovim riječima također nije rješenje i bilo bi još opasnije.
Ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin je izrazio je zadovoljstvo prihvaćenom procedurom konzultacija o Kosovu, rekavši kako "vjeruje da je to dobra formula".
Čurkin je u obraćanju novinarima izrazio nezadovoljstvo zbog činjenice da je predstavnicima Kosova ponovno odobreno da nazoče sastanku UN-a, nakon što im je SAD odobrio vize, dok se predstavnicima Abhazije, separatističke pokrajine koja se želi odcijepiti od Gruzije, zbog odbijanja viza SAD opetovano uskraćivala mogućnost da svoja stajališta iznesu pred UN-om.
Izjednačavanjem Kosova i Abhazije, ruski veleposlanik podsjetio je na prijašnje stajalište Moskve po kojemu bi davanje nezavisnosti Kosovu, kao pokrajini koja je u bivšoj SFRJ bila autonomna, a ne federalna jedinica, predstavljalo presedan s aspekta međunarodnog prava, primjenjiv u mnogim drugim sličnim državnopravnim situacijama, posebno na području bivših sovjetskih republika.
Prema najavama zapadnih diplomata rasprava o Kosovu biti će velika tema Vijeća sigurnosti tijekom cijeloga travnja, a o njoj će se raspravljati najmanje nekoliko tjedana.