"Ovo je čin pobožnosti, pijeteta, ljubavi i poštovanja ove biskupije o desetoj obljetnici njezina utemeljenja prema svim nedužnim žrtvama 2. svjetskoga rata i nakon njega sve do nedavnoga Domovinskoga rata", rekao je požeški biskup mons. Antun Škvorčević.
Svečano euharistijsko slavlje mons Škvorčević je predvodio zajedno s mariborskim nadbiskupom Francom Krambergerom jer se ove godine navršava 65. obljetnica ubojstva svećenika iz mariborske biskupije u jasenovačkom logoru.
"Pred likom jasenovačke Gospe i pred znakovitim križem, izrađenim od krovnih dijelova ove crkve izgorjelih u Domovinskom ratu, molimo večeras za žrtve totalitarnih sustava 20. stoljeća, posebno ubijenih u jasenovačkom logoru", pozvao je okupljene vjernike biskup Škvorčević.
Večeras se molilo i za sedmoricu pogubljenih slovenskih svećenika u jasenovačkom logoru 1942. godine. Biskup Škvorčević je podsjetio da je Alojzije Stepinac pisao da je to bila "sramotna ljaga i zločin koji vapi u nebo za osvetom, kao što je čitav jasenovački logor bio sramotna ljaga za Nezavisnu državu Hrvatsku".
"Sve žrtve zaslužuju naše žaljenje a ubojice osudu. Kod nas je teško iskazivati poštovanje prema žrtvama 2. svjetskog rata i nakon njega jer još ima onih koji smatraju da su samo jedne žrtve toga vrijedne, da spominjanje drugih umanjuje vrijednost i značenje njihovih žrtava, kojima nije do traženja pune istine o ubijenima nego manipuliraju njihovim brojem. Takav pristup oduzima žrtvama dostojanstvo, utvrđuje podjele, potiče mržnju i osvetu", naglasio je požeški biskup te izrazio nadu da "nećemo još dugo čekati da se trijeznim i objektivnim putem zauzimanjem svih potpuno istraži tužna i teška prošlost i dođe do istine koja oslobađa".
Biskup Škvorčević je podsjetio da su 1941. njemački nacisti prognali u Hrvatsku 354 svećenika iz mariborske i 150 svećenika iz ljubljanske biskupije. Zauzimanjem tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca primila ih je Nezavisna država Hrvatska te su bili razmješteni po župama zagrebačke nadbiskupije.
"Dok danas u Jasenovcu iskazujemo kršćansko poštovanje i ljubav prema ubijenim svećenicima i onima koji su ovdje mučeni u ovu molitvu uključujemo svaku žrtvu ubijenu ili progonjenu ovdje u Jasenovcu ili na drugim mjestima u ime bilo koje ideologije, sustava vlasti, vjere ili nacije", rekao je mons. Škvorčević.
Dodao je da nadbiskup Kramberger dolazi iz dijela Slovenije gdje u brojnim još većinom neistraženim masovnim grobnicama leže posmrtni ostaci "mnoštva nedužnih hrvatskih ljudi koje je ubila osvetnička komunistička mržnja u svibnju 1945. na bleiburškome Križnom putu".
"Jasenovačka i bleiburške žrtve slovenske i hrvatske na svoj način su nas povezale i zadužile da ih kao članovi iste katoličke crkve u naša dva naroda jednakom ljubavlju pamtimo, poštujemo ih i za njih molimo", kazao je mons. Škvorčević.
U propovijedi nadbiskup Kramberger je istaknuo kako Jasenovac doživljava kao "jedinstveni tajanstveni oltar u kojem su pohranjene relikvije naše braće i sestara iz različitih naroda, uvjerenja i vjera koje je sve uzajamno povezala ista sudbina nasilna i okrutna smrt".
Biskup Škvorčević podsjetio je da je Dan čišćenja, pamćenja i spomena mučenika - Žalosni petak prije Cvjetnice utemeljio papa Ivan Pavao II. u godini Velikog jubileja kršćanstva 2000. i da ga požeška biskupija u svim župama proslavlja već sedmu godinu.
Požeški biskup Škvorčević i mariborski nadbiskup Kramberger obišli su i Spomen područje Jasenovac . S novim stalnim postavom Spomen područja upoznala ih je ravnateljica Nataša Jovičić.