Istraživanje je također pokazalo da 50 posto ispitanih smatra da će Hrvatska donekle biti sigurnija i snažnija država na međunarodnom planu ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a, dok ih 23 posto smatra da će biti znatno sigurnija.
Da će Hrvatska ulaskom u NATO biti donekle nesigurnija i slabija država smatra pak 11 posto ispitanih, a njih osam posto smatra da će biti znatno nesigurnija i slabija država.
Najveći broj ispitanika, njih 54 posto smatra da će Hrvatska ući u NATO u sljedećih dvije do pet godina, dok ih tek pet posto drži da Hrvatska neće postati članicom tog saveza.
Hrvatsku u NATO savezu za više od pet godina vidi 20 posto građana, a 13 posto ih smatra da ćemo postati članicom saveza za manje od dvije godine. Tako, ukupno više od 87 posto ispitanih smatra da će Hrvatska kroz neko vrijeme ući u NATO.
Mjerenje raspoloženja građana prema NATO Savezu prati se od 2003. U tom je razdoblju rastao broj onih koji su su protiv ali i koji su za, dok se smanjivao broj neodlučnih.
Usporedba s prethodnim valom istraživanja iz kraja 2006. pokazuje pomak s 39 posto na 43 posto kod građana koji podržavaju ulazak u NATO i pad od 37 posto na 31 posto onih koji su protiv. Otprilike jedna petina još je neopredijeljena.
Istraživanje je naručilo Ministarstvo vanjskih poslova, a provedeno je u razdoblju od 9. do 16. ožujka na reprezentativnom uzorku od 1000 osoba. Korištena je metoda telefonskog istraživanja uz pomoć računala (CATI).