"Cijelim svojim životom i cjelokupnim kreativnim stvaranjem mnogo ste puta potvrdili istinu da umjetnost i moralnost dopunjuju jedno drugo i predstavljaju zajednički cilj. U cijelom svijetu niste poznati samo kao briljantan čelist i nadaren ravnatelj već i kao osvjedočeni branitelj ljudskih prava i slobode duha te kao beskompromisan borac za ideale demokracije", kazao je Putin u svojoj izjavi.
Putin i Rostropovič sastaju se u utorak navečer na prijemu u Kremlju, a svoj rođendan čelist slavi u sjeni sve učestalijih vijesti o narušenom zdravlju. U veljači je boravio u bolnici zbog tegoba koje njegovi suradnici nisu željeli pojasniti, dok su ruski mediji pisali da je obolio od raka.
Rostropovič je Sovjetski Savez napustio 1974. godine zajedno s obitelji nakon što je pao u nemilost jer je četiri godine pružao utočište disidentskome književniku Aleksandru Solženjicinu.
Rođen 27. ožujka 1927., u Bakuu (današnji Azerbejdžan), Rostropovič je i sam bio sin violončelista koji je neko vrijeme učio od slavnog španjolskog čelista Pabla Casalsa.
Kada se upisao na konzervatorij 1943., Rostropovič je postao učenik Dmitrija Šostakoviča, a ubrzo je stekao virtuoznost i nacionalnu slavu te primio najveće priznanje u Sovjetskom Savezu, nagradu Staljin.
Slava mu je počela tamnjeti kada je pomogao Solženjicinu te se čak usudio napisati pismo tadašnjem sovjetskom lideru Leonidu Brežnjevu. U egzilu su Rostropovič i njegova supruga, sopranistica Galina Višnjevskaja izgubili sovjetsko državljanstvo.
Kada je padao Berlinski zid u rujnu 1989., Rostropovič je svirao violinu u podnožju i ustvrdio tada da je to činio "radi sebe, a ne publike. U srcu sam molio Boga da pomiri dvije strane Europe", kazao je.
Rehabilitirao ga je 1990. dekretom posljednji sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov te se Rostropovič vratio u Rusiju na čelu simfonijskog orkestra iz Washingtona koji je vodio od 1977. do 1994.
Rostropovič i njegova supruga imaju prijatelje među okrunjenim glavama Europe i svjetski su putnici, ali u Rusiji ga smatraju kontroverznim jer ne odobravaju bogatstvo koje je stekao u inozemstvu, niti njegov politički angažman niti njegovu ljubav prema slavi i svjetlima pozornice.
Rostropovič je velik zaštitnik ruske glazbene baštine (Čajkovski, Musorgski), ali i velik interpretator glazbe svoga vremena te su brojni skladatelji 20. stoljeća kao što su Britten, Šostakovič, Lutoslawski, Prokofjev, pisali upravo za njega.
Ruski čelist je poznat i danas po svom humanitarnom radu, kao ambasador dobre volje za Unesco, kao "posebni predstavnik UN-a za borbu protiv epidemije AIDS/HIV, a za suprugom je utemeljio i zakladu za liječenje ruske djece.