Dodao je kako obje zemlje svoja preostala pitanja rješavaju na bilateralnoj razini poštujući već postignute sporazume i ugovore.
Ipak, rekao je Mesić, hrvatsko-talijanski odnosi proteklih su godina bili opterećeni problemima koji su proizlazili iz različitog gledanja na povijesna zbivanja između 1915. i 1947., kao i zbog dovođenja u pitanje nekih odredaba mirovnih sporazuma sklopljenih nakon Drugog svjetskog rata.
Mesić je podsjetio da je suvišno isticati koliki je rascjep među različitim narodima u Istri izazvao fašizam svojom totalitarnom jednonacionalnom politikom.
To se nastavilo i u prvim dvjema godinama nakom Drugog svjetskog rata na teritoriju prve Jugoslavije, rekao je Mesić i dodao da je Italija, prema Rimskim ugovorima između tzv. NDH i Italije, zadržala vlast u Istri i velikom dijelu Dalmacije.
Nakon kapitulacije Italije 1943. Pazinskim je odlukama Istra vraćena u sastav Hrvatske odnosno Jugoslavije, podsjetio je Mesić dodavši da su se u svibnju 1945. nakon oslobođenja Rijeke i napredovanja partizanskih jedinica prema Trstu dogodili zločini nad Talijanima, koje nitko u Hrvatskoj ne negira.
"Mi pred tim zločinima ne zatvaramo oči, niti ih opravdavamo, oni su povijesna činjenica, kvantitativne i druge razmjere tih zločina treba objektivno utvrditi", naglasio je Mesić.
Dodao je da kao što za zločine s talijanske strane nitko ne može optužiti talijanski narod, tako i za zločine koji su počinili pripadnici partizanskih jednica nije odgovoran hrvatski ni ikoji drugi narod. Odgovornost je uvijek osobna, a ne kolektivna, drži predsjednik Mesić.
Knjigu Drugog svjetskog rata treba zatvoriti na tragu onoga što je učinjeno poslije rata Pariškim ugovorom, Rimskim ugovorima i Osimskim sporazumima, kojima su, među ostalim, riješena i pitanja odštete optantima. Prema Osimskim sporazumima, koje je Hrvatska prihvatila kao jedna od sljednica bivše Jugoslavije, s naše strane treba izdvojiti 35 milijuna američkih dolara na račun koji bi u tu svrhu trebala otvoriti talijanska vlada. To su sredstva koja trebaju biti isplaćena optantima, smatra Mesić i dodaje kako dok se taj problem ne riješi, do tada će to u segmentu odštete biti otvoreno pitanje.
Mesić je istaknuo da je prihvatio ponudu bivšeg talijanskog predsjednika Ciampia da se zajedno susretnu s predsjednicima Slovenije i Crne Gore, da se napravi nekoliko poteza kako bi se zatvorila knjiga o Drugom svjetskom ratu te da se poklone njegovim žrtvama.
Predložio je da se u Istri izgradi jedan dom koji bi na prikladan način obilježio i ujedno zatvorio poglavlje naših odnosa u razdoblju od kraja Prvog do kraja Drugog svjetskog rata.
Podsjetio je kako je o toj problematici zajedno s talijanskim predsjednikom Napolitanom objavio usklađenu izjavu u kojoj se razjašnjava da se Napolitanove riječi nikako nisu polemički odnosile na Hrvatsku, niti je u njima bilo ikakve namjere da se dovedu u pitanje Pariški ugovor o miru iz 1947. i Osimski sporazumi.
O hrvatsko-talijanskim odnosima 1915.-1947. izlagali su povjesničari Ivo Goldstein, akademici Petar Strčić i Davorin Rudolf, Davor Mandić, Ivo Kovačić, Zdravko Dizdar, Zlatko Begonja te Milica Kacin Wohinz iz Ljubljane. Skup je organizirao Odsjek za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta.