"Zabrinjava da Slovenija u zadnjih pet godina, nakon što je propao sporazum Drnovšek-Račan, nije znala sama doći do prijedloga arbitraže, što je jedini logični diplomatski korak koji je ostao u igri", piše komentator, dodajući da je tako Slovenija u odnosu na Hrvatsku izgubila inicijativu.
"A Hrvatska je u međuvremenu uspjela odgovornost prenijeti na vanjske faktore, štoviše uspjelo joj je uvjeriti svoju javnost da vanjski faktori plešu onako kako svira hrvatska vlada", navodi se u komentaru koji se sa skepsom osvrće na pojedina mišljenja europskih dužnosnika da bi se arbitraža mogla dogovoriti već idućih mjeseci. Neke su slovenske stranke naime prema toj mogućnosti vrlo oprezne jer navode da bi se Hrvatska prvo morala odreći jednostranih koraka koje je učinila na granici i vratiti se na "stanje od 25.6.1991", kada je Slovenija, dodaje Šuligoj, kontrolirala cijeli Piranski zaljev i imala izlaz na otvoreno more.
"Bit suživota uz granicu nisu svadljivost i arbitraža za svaku sitnicu nego suradnja i miran život. U tom pogledu slovenski ministar vanjskih poslova ima pravo. Europa, zajedno s Hrvatskom, na dugi rok nije u pravu. U toj točki Slovenija mora biti odlučnija u uvjeravanju europske javnosti", navodi se u tekstu.
Dvije bi države trebale doći do sporazuma i rješenja pitanja granice jer se sadašnjem nesređenom stanju možda može veseliti samo "neka treća država u regiji" budući da sadašnje stanje onemogućava bližu suradnju i savezništvo. Ako bi nekoga arbitraža trebala brinuti, onda je to prije Hrvatska nego Slovenija, ocjenjuje Šuligoj, te pojašnjava:
"Arbitraža bi naime po logici stvari morala potražiti neki kompromis za granicu. Ne bi mogla samo tako prepisati neuvjerljive argumente o crti sredine u Piranskom zaljevu i zatvorenosti slovenskog mora. Jer, ako se arbitražom ne bi tražio kompromis, onda zapravo arbitraža nije ni potrebna jer je Hrvatska u praksi de facto već zauzela svoje ekstremno stajalište (u zaljevu). S druge strane, Slovenija sama neće nikada protjerati Hrvatsku s crte sredine u zaljevu, niti će je moći uvjeriti o deset metara širokom pojasu preko hrvatskih voda u međunarodne vode", navodi Šuligoj.
Zato bi, kako se navodi, europski posrednici i političari koji se oko toga angažiraju morali razmišljati da na granici stvarno dođe do pomaka. "Pomak konačno odlučno zahtijeva Hannes Swoboda, izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku. On nije tako naivan čovjek kako netko želi prikazati. On je svjestan da bi zaplet između Slovenije i Hrvatske mogao njegovu štićenicu dovesti u slijepu ulicu. A to si dobar diplomat ne može priuštiti, pa mora - dok je za to vrijeme -zavrnuti rukave i reći jednostavno: Arbitražom nitko neće mnogo izgubiti", piše Šuligoj.