"Ne bude li na obje strane jasnih znakova o spremnosti da se međunarodnoj arbitraži predaju sva (granična) pitanja od ove inicijative ne treba mnogo očekivati", ocjenjuje se u komentaru "Dela" te tako podvlači slovensko stajalište da je moguća samo arbitraža o cijeloj granici, a ne samo o granici na moru.
U komentaru se napominje i da bi Slovenija i Hrvatska trebale pokazati spremnost da se stanje na granici vrati na stanje koje je bilo 1991. godine, čime se aludira na slovensku poziciju da je Hrvatska na granici u međuvremenu napravila "niz jednostranih koraka" kojim je stanje promijenila na štetu Slovenije. Ukoliko spremnosti za to ne bi bilo onda niti od "blagog europskog pritiska" prema arbitraži koji se ogleda u zadnjim izjavama nekih dužnosnika Europskog parlamenta "neće biti ništa", ocjenjuje se u komentaru. Dapače, u tom bi slučaju, bez obzira na Europu, slovensko-hrvatska rasprava o granici "definitivno bila produžena u nedogled", smatra komentator.
Komentator zadnje izjave Hannesa Swobode i predsjednika Europskog parlamenta Poetteringa o mogućnosti arbitraže dijelom tumači i kao posljedicu lobiranja hrvatske diplomacije kako bi se granično pitanje skinulo s puta Hrvatske u Europsku uniju budući da su ta pitanja bilateralna, te primjećuje da je takav razvoj događaja slovensku politiku na određeni način iznenadio. "Iznenađenje nije toliko u činjenici da se je EU umiješala u do sada bilateralno pitanje koliko u spoznaji da dvije države očito nisu sposobne urediti osnovna pravila igre bez posredovanja trećega", primjećuje komentator.
U prikazu slovenskih pozicija o granici na moru komentator ocjenjuje da u slovenskoj politici postoje različita gledanja na problem, ali da se ne može mimo 14 godina stare parlamentarne deklaracije o cjelovitosti Piranskog zaljeva jer velika većina smatra da Slovenija ima pravo na cijeli zaljev.