Zelena valuta izgubila je 1,5 posto na vrijednosti prema euru, kojim se koncem tjedna trgovalo po 1,3312 dolara. Dolar je oslabio i više od dva posto u odnosu na švicarski franak, te stoji 1,2069 franaka. Britanska funta poskočila je pola posto, na 1,942 dolara. Jen je, pak, ojačao 1,3 posto, na 116,7 jena za dolar.
Financijska tržišta brinu zbog naznaka sve većih problema na američkom tržištu hipotekarnih kredita i nekretnina, što je potkrijepio i bivši guverner središnje američke banke Alan Greenspan, upozorivši u četvrtak da bi se problemi na tržištu hipotekarnih kredita mogli proširiti i na ostale sektore.
Američka valuta našla se i pod pritiskom podataka o oštrom rastu cijena pri proizvođačima i istodobnom usporavanju rasta industrijske proizvodnje na sjeveroistoku SAD-a. Oni su protumačeni na tržištu kao prvi znak da je SAD možda na putu u stagflaciju, obilježenu nultom stopom rasta i visokom stopom inflacije.
"Dolar je bio pod pritiskom Greenspanovih izjava, podataka njujorškog ogranka Fed-a o industrijskoj proizvodnji na sjeveroistoku SAD-a a strahuje se očigledno i od inflacije", zaključio je Simon Derrick iz Bank of New York.
Tečaj jena, pak, stabilizirao se prema dolaru i euru sredinom tjedna nakon što su ulagači ponovno potražili utočište u valutama s niskim prinosima, uzdrmani podatkom iz SAD-a da je broj nenaplativih hipotekarnih zajmova u četvrtom tromjesečju 2006. dosegnuo najvišu razinu u protekle tri i pol godine, kao i neočekivano slabim podatkom o prometu u maloprodaji u veljači.
Ti signali iz SAD-a usmjerili su pozornost ulagača na stanje u američkom gospodarstvu kako bi se utvrdilo hoće li usporavanje njegova rasta biti dovoljno snažno da ove godine potakne središnju američku banku Fed na spuštanje kamatnih stopa. "Problem nenaplativih zajmova i dalje zabrinjava i straši ulagače, koji su ponovo počeli zazirati od rizika", konstatira Martin McMahon iz zueriškog Credit Suissea.
Vjetar u leđa euru dala je objava njemačkog ZEW indeksa poslovnog povjerenja koji je u ožujku neočekivano porastao na 5,8 bodova u odnosu na očekivana 3,3 boda. Taj je podatak potaknuo očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) ponovno podići kamatne stope s aktualne razine od 3,75 posto. Euro se ipak donekle našao pod pritiskom signala iz Europske središnje banke (ECB) da će se nakon podizanja razine ključnih kamatnih stopa na četiri posto u sljedećim mjesecima kampanja zaoštravanja monetarne politike možda približiti kraju.
Među ostalim valutama isticao se švicarski franak koji je ojačao prema svim ključnim valutama nakon što je središnja švicarska banka u skladu s očekivanjima u četvrtak podigla razinu ključnih kamatnih stopa na 2,25 posto, naznačivši da bi ih mogla ponovno podići u lipnju.
Priključivši se trendu zaoštravanja monetarnih politika u razvijenom svijetu, kamatne stope podigla je i norveška središnja banka, i to za 0,25 postotnih bodova, na 4,0 posto. To je u četvrtak učinila i latvijska središnja banka, pa stopa za refinanciranje iznosi 5,5 posto ili 0,5 postotnih bodova više.