Za svjedočenje agentice koja se našla u središtu velikih političkih intriga, vlada veliki interes u Washingtonu. Dok se po jednoj strani ona nada da će raščistiti pitanje svog tajnog statusa u CIA-a, koji se osporava od izbijanja afere 2003., po drugoj malo je vjerojatno da će ona na otvorenoj sjednici otkrivati pojedinosti iz svoje tajanstvene karijere, piše Post.
Ona ostaje vezana istim pravilima tajnosti koje je slijedila tijekom 20 godina provedenih kao djelatnica CIA-e u inozemstvu, i u sjedištu agencije u Langleyu na povjerljivim poslovima.
Njoj bliske osoba kažu kako je za Plame primarni cilj da u svjedočenju pred kongresnim Odborom za nadzor i vladine reforme, opovrgne stalno ponavljane tvrdnje da ona nije služila kao tajna agentica. "Ona je umorna to slušati", izjavila je njezina majka Diane Plame u prošlotjednom intervjuuu.
Demokratski kongresnik Henry Waxman, koji predsjedava odborom što je tražio njezino svjedočenje, kazao je kako je današnja sjednica prilika da Plame progovori o osobnim učincima njezinog razotkrivanja, no njegov pravi cilj je utvrditi ulogu Bijele kuće u odavanju njezinog imena kolumnistu Robertu Novaku i drugim novinarima, piše Post.
Plame (43) je nakon izbijanja afere ostala bez posla u CIA-i.
No ona i njezin suprug Joseph Wilson IV, bivši diplomat State Departmenta, nisu bez sredstava, navodi Post, dodajući kako je Plame prošle godine dovršila knjigu "Fair Game", za koju joj je isplaćena milijunska suma, iako je knjiga još na provjeri kod CIA i njezin datum objave je neizvjestan.
Ona i suprug prodali su prava na svoju životnu priču filmskom studiju Warner Bros. Početkom ovoga tjedna u Washingtonu su prodali kuću za 1,8 milijuna dolara, jer se sele u Santa Fe u Novi Meksiko, gdje su kupili prostranu kuću s planinskim pogledoma za 1,1 milijuna dolara.
"Njezino današnje svjedočenje bit će vrlo snažno i jasno, i neće ostati pod znakom pitanja što znači povjerljivo", rekla je Anne Waismann, glavna savjetnica udruge Građani za odgovornost i etiku u Washingtonu.
The Washington Post donosi i neke detalja iz njezine karijere, pozivajući se na neimenovane bivše dužnosnike CIA-e. Oni su kazali kako je Plame većinu vremena provela kao jedna od elitnih špijuna koji su putovali u inozemstvo pod "neslužbenim konspirativnim identitetom", i u agenciji su bili poznati kao "NOC-s".
Većina časnika CIA-e koji žive ili putuju u inozemstvo imaju "službeni konspirativni identitet" radeći u veleposlanstvima SAD kao dužnosnici State Departmenta i drugih vladinih agencija, i zato imaju zaštitu diplomatskog imuniteta i priliku da ih spasi vlada SAD.
Ali "NOCs", koji se predstavljaju kao poslovni ljudi, znanstvenici ili drugi, oslanjaju se na brižljivo izgrađen lažni identitet. Ako ih otkrije ili uhiti strana vlada, prepušteni su sami sebi.
Jedan umirovljeni visoki časnik CIA, kazao je za Post kako je znao za rad Plame u inozemstvu, opisujući je kao "vrlo kompetentnu ali ne i istaknutu".
Drugi, koji je upoznat s njezinim radom u jednoj mediteranskoj zemlji, rekao je "Nije važno ako ona nije bila veliki špijun...Ona je radila svoj posao, a to je bilo teško". Treći bivši pripadnik CIA, rekao je za njezinu karijeru kako: "ona nije bila Mata Hari i vjerojatno ne bi ušla u visoki rang, no dobro se predstavljala".
Otkrivanje tajnog statusa Plame u CIA, ovih je dana bilo i u središtu suđenja bivšem visokom dužnosniku Bijele kuće Lewisu "Scooteru" Libbyu, koji je proglašen krivim za krivokletstvo i ometanje pravde zbog laganja u istrazi o odavanju Valery Plame. Za samo odavanje tajnog agenta CIA, što je u SAD kazneno djelo, nitko nije optužen.