Izložena djela s područja slikarstva, urbanizma, arhitekture, dizajna, fotografije, književnosti, kazališta, glazbe, plesa i filma, nastajala su u razdoblju od šezdesetak godina.
Jedna izložbena cjelina obuhvaća građu povijesne avangarde, a druga val avangardnih tendencija nakon Drugog svjetskog rata, odnosno od pojave ekspresionizma i futurizma, preko neoavangarde do posljednjih izdanaka avangarde s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih.
Avangarda i neoavangarde odavno su apsolvirane u europskoj umjetnosti, a kod nas su obrađivane samo parcijalno, pa je njezina prisutnost ostajala nejasnom i nedefiniranom, istaknuo je Zvonko Maković, autor koncepcije izložbe.
Po njegovim riječima, cilj izložbe je pokazati kako je naša rubna pozicija uspijevala hvatati, usvajati i prilagođavati jezik avangarde i neoavangarde, oblikujući u tome svoju posebnost.
Izložbom, kojom se rasvjetljuje uloga avangardnih i neoavangardnih kretanja u Hrvatskoj i postavlja ih se unutar europskih avangardnih pokreta, Galerija Klovićevi dvori počinje obilježavanje 25. obljetnice rada, rekla je Vesna Kusin, ravnateljica Galerije.
Najavila je da će "četvrt stoljeća iznimno plodna i poticajna djelovanja" Galerija Klovićevi dvori obilježiti bez velikog slavlja, dobro koncipiranim izložbenim programom.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić čestitao je Galeriji Klovićevi dvori na 25. obljetnici, a izložbu je, u ime ministra kulture, otvorio državni tajnik Jadran Antolović.
Uz Makovića na izložbi su radili mnogi stručnjaci za različita umjetnička područja, među ostalim, Branimir Donat, Ana Lederer, Hrvoje Turković, Feđa Vukić, Marija Tonković, Maja Đurinović.
Izložba će biti otvorena do 6. svibnja.