Izložba se može pogledati do 25. ožujka, a temelji se na fotografijama, preslikama pisanih svjedočanstava, arhivskim materijalima te istraživanjima povjesničara i povjesničara umjetnosti koji su se bavili raznim aspektima židovske povijesti.
Izloženi dokumenti svjedoče kako najstariji poznati podaci o riječkim Židovima potječu iz polovice 15. stoljeća, kada u Rijeku pristižu Židovi s talijanskih obala Jadrana, uglavnom iz grada Pesare i pokrajine Marche, a koji su, kao trgovci, privučeni u Rijeku koja je i tada bila značajna prometna mediteranska luka.
Vjeruje se da su Židovi za svojih povremenih boravaka u Rijeci stanovali u prostoru Staroga grada, zvanom Zudecca, no njihove su nastambe vremenom zapuštene budući da tijekom 16. i 17. stoljeća nema nikakvih pisanih dokumenata o njihovim dolascima i poslovima.
Intenzivniji povratak Židova u Rijeku bilježi se u prvoj polovici 18. stoljeća, kada je Rijeku austrijski carski dvor proglasio slobodnom lukom s carinskim povlasticama i povoljnim kreditima u međunarodnoj trgovini, a 70-ih godina 18. stoljeća osnovana je i prva samostalna židovska općina u Rijeci gdje se trajno nastanjuje nekoliko židovskih obitelji.
Na prijelazu s 19. na 20. stoljeće u Rijeci postoji veća židovska zajednica s oko dvije tisuće članova, a 1903. izgrađena je i velika riječka sinagoga, koju su u siječnju 1944. opustišili i srušili njemački okupatori.
Nakon donošenja tzv. Rasnih zakona u fašističkoj Italiji 1937. dio riječkih Židova odlazi u Veliku Britaniju, Palestinu te Sjevernu i Južnu Ameriku, pa 1940. židovska zajednica broji samo oko 1100 članova.
Za talijanske okupacije Rijeke i Sušaka od 1941. do 1943. Židovi su bili odvođeni u logore, uglavnom u onaj na Rabu gdje je, po sačuvanim podacima, dovedeno 2353 Židova.
No, najveći pogrom Židova u Rijeci zabilježen je nakon kapitulacije Italije 1943., kada Rijeku zauzimaju Nijemci, koji su pokušavali fizički uništiti Židove u okviru tzv. "konačnog rješenja židovskog pitanja".
Nakon otvorenja izložbe, u zagrebačkoj je Židovskoj općini održano predavanje "Arhitektonske osobitosti velike riječke sinagoge".