Biškupić je tom prigodom podsjetio, kako se upravo na današnji dan u Zagrebu usklađivao tekst Deklaracije, nakon čijeg objavljivanju su, kako je rekao, uslijedili progoni njezinih potpisnika.
Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić ocijenio je kako je 1967. hrvatski jezik kao službeni već bio na umoru. "Tada su preko Sabora i Savezne Skupštine bile potaknute rasprave o ustavnim promjenama", rekao je dodavši, kako se i Matica uključila u raspravu.
Deklaraciju je ocijenio kao prvu intelektualnu pobunu u Hrvatskoj nakon 1945. Zahvaljujući književniku Slavku Mihaliću, koji je uspio dogovoriti objavljivanje Deklaracije u "Telegramu", zaustavljen je proces dovršetka jezične i kulturne unitarizacije, ocijenio je Zidić.
Po riječima autorice izložbe Marine Škalić, izložba je zamišljena kao prikaz zbivanja od pojave Deklaracije do progona i kažnjavanja njezinih potpisnika.
Izložbom je obuhvaćen dio izvornih dokumenta iz fondova Hrvatskoga državnog arhiva, većinom iz Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, Sabora SRH i Matice hrvatske.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljena je 17. ožujka 1967. u tjedniku "Telegramu", nakon što je tekst oblikovan u Matici hrvatskoj, a koji su zatim potpisale mnoge hrvatske kulturne i znanstvene ustanove te pojedinci. Deklaracijom se tražio jednakopravan položaj hrvatskoga jezika u ondašnjoj jugoslavenskoj federaciji, pa se ona pretvorila u prvorazredni politički događaj.
Pojava Deklaracije smatra se kao stvarni početak Hrvatskoga proljeća.