"Korak koji smo danas napravili nije samo diktiran interesima naše zemlje nego i svjetskom ekonomijom. Radi se o značajnom doprinosu razvoju svjetske energije", kazao je ruski predsjednik prije potpisivanja.
Dokument su potpisali ministri za energetiku triju država, a osim ruskog predsjednika nazočni su bili grčki i bugarski premijeri Kostas Karamanlis i Sergej Stanišev.
Povezivanje bugarske luke Burgas s Aleksandropolisom u sjevernom dijelu Grčke, u od duljini 280 kilometara, trebalo bi omogućiti transport nafte iz Kaspijskog jezera prema zapadnoj Europi tako da se zaobiđu turski tjesnaci Bospor i Dardaneli.
Izgradnja novog naftovoda, koji će stajati 900 milijuna dolara, trebala bi početi 2008. godine. Njegov inicijalni kapacitet od 35 milijuna tona sirove nafte godišnje trebao bi narasti na 50 milijuna tona 2009. ili 2010. godine.
Projekt je pokrenut 1993. godine, ali je potpisivanje nekoliko puta bilo odgođeno zbog toga što je Moskva sumnjala u njegovu ekonomsku isplativost. Nakon značajnog rasta cijena nafte 2005. i 2006. godine i ta je sumnja otklonjena.
U geostrateškom ratu između Rusa i Amerikanaca, otvaranje grčko-bugarskog naftovoda omogućit će Moskvi da sačuva kontrolu nad isporukom jednog dijela sirove nafte s Kaspijskog jezera, nakon što je uz američku potporu otvoren naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan koji zaobilazi ruski teritorij.