O tim su aktualnim temama razgovarali predstavnici ministarstava gospodarstva i financija, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, direktori pet državnih brodogradilišta i predstavnici udruženja Hrvatska brodogradnja Jadranbrod.
Riječ je o jednom u nizu radnih sastanaka na kojem se ne donose odluke. Raspravljamo o tome u kojoj je fazi provedba vladine odluke, o davanju garancija za kredite za likvidnost brodogradilištima, te kako tretirati realizaciju trenutačnih ugovora o izradi brodova, kazao je Vranković.
Konkretno, objasnio je, razgovara se o garancijama za avanse, koje uplaćuju kupci brodova, a te garancije daje Vlada. Davanje tih garancija moguće je dok Europska komisija ne razmotri nacionalni program restrukturiranja brodogradnje i dok on ne stupi na snagu.
Visina garancija, rekao je, iznosi od 20 do 30 posto cijene broda, a njihov konačan iznos ovisi o broju ugovora odnosno isporučenih brodova.
Vlada je početkom veljače uputila Europskoj komisiji prijedlog nacionalnog programa restrukturiranja hrvatske brodogradnje i prijedlog individualnih planova za svako od brodogradilišta.
Cilj je da svako brodogradilište, nakon prijelaznog razdoblja, može poslovati profitabilno s istim oblicima i razinama potpore kao u EU.
Tada je istaknuto kako je riječ o prvom sveobuhvatnom planu sanacije i restrukturiranja pet državnih brodogradilišta (3. maj, Kraljevica, Brodosplit, Brodotrogir i Uljanik).
Kao najvažnije aktivnosti predviđene i individualnim programima istaknuti su rješavanje pitanja temeljnog kapitala s obzirom da su ukupni gubici hrvatskih brodogradilišta daleko iznad temeljnog kapitala, te rješavanje problema pomorskog dobra.
Prema stanju 30. rujna, podaci za svih pet brodogradilišta govore da je njihov temeljni kapital 1,6 milijardi kuna, rezerve i zadržana dobit oko 3,5 milijardi kuna, a ukupni akumulirani gubici premašuju 9 milijardi kuna, dok su im ukupne kratkoročne i dugoročne obveze oko 8,5 milijardi kuna.
Planovima je predviđeno da dio obveza brodogradilišta preuzme država i u svakom bi se brodogradilištu utvrdio iznos obveza koji bi država preuzela na sebe u razdoblju od 2007. do 2012. ili 2015. godine, a te bi se obveze prenijele u temeljni kapital kako bi on postao pozitivan.
Neslužbene računice govore da bi se u idućih pet do sedam godina moglo raditi o iznosu od oko milijardu eura.
(Hina) xduk yds