Istodobno je deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom u 2006. bio za 1,3 milijarde dolara veći nego u godini prije, dok je pokrivenost uvoza izvozom od još uvijek niskih 48,3 posto blago poboljšana, za jedan postotni bod. Hrvatski je robni izvoz još uvijek upola manji od vrijednosti uvoza. Hrvatska je lani izvezla na strana tržišta roba u vrijednosti od 10,37 milijardi dolara, što je 18,3 posto više nego u godini prije. Uvoz je pak povećan za 15,8 posto, na 21,5 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom veći je od vrijednosti izvoza i u 2006. iznosio je 11,1 milijardu dolara, što je za 13,5 posto veći manjak nego u godini prije. Najveći utjecaj na rast ukupnog robnog izvoza (za 1,6 milijardi USD) imao je rast izvoza ostalih prometnih sredstava, odnosno brodogradnje (za 278 milijuna USD), sirove nafte i zemnog plina (za 209 milijuna USD), hrane i pića (za 197 milijuna USD), naftnih derivata te metala (za po 135 milijuna dolara), navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima". Pritom ukupan porast izvoza ovih pet djelatnosti predstavlja 60 posto ukupnog rasta izvoza. Rast izvoza brodogradnje i njen utjecaj na povećanje ukupnog izvoza te zadržavanje najvišeg udjela u cjelokupnom izvozu, od 11,8 posto, pokazuju da je brodogradnja i u 2006. godini bila najznačajnija izvozna djelatnost. Rast izvoza sirove nafte i zemnog plina prvenstveno je potaknut povećanjem transporata plina iz sjevernog Jadrana kroz Italiju te rastom cijene energenata i sirovina na svjetskom tržištu, a rast tih cijena utjecao je i na povećanje izvoza metala i naftnih derivata, objašnjavaju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK. Naime, indeksi izvoznih cijena za prva tri prošlogodišnja tromjesečja pokazuju da je u odnosu na prosjek 2005. godine izvozna cijena djelatnosti rudarstva i vađenja (unutar koje je vađenje sirove nafte i zemnog plina) u američkim dolarima povećana za 32,5 posto, proizvodnje koksa i naftnih derivata za 23,7 posto te metala za 19,3 posto. Tako je, napominju, rast izvoza hrane i pića od 28,1 posto od navedenih djelatnosti jedini potaknut isključivo realnim povećanjem izvoza, jer je čak zabilježen manji pad izvoznih cijena u dolarima za 0,9 postotnih bodova. Povećanje izvoza hrane i pića se pak temeljilo na povećanom izvozu hrane i to najvećim djelom na izvozu riba (uzgoj tuna za japansko tržište), žitarica i proizvoda, šećera i konditorskih proizvoda. Na povećanje uvoza (za 2,9 milijardi USD) najviše je utjecao rast vrijednosti uvoza sirove nafte i zemnog plina (za 357 milijuna USD), metala (za 317 milijuna USD), motornih vozila (za 280 milijuna USD), kemikalija i kemijskih proizvoda (za 230 milijuna USD) te koksa i naftnih derivata (za 213 milijuna USD).
ZAGREB, 16. veljače 2007. (Hina) - Hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom u 2006. godini karakterizirao je brži postotni rast izvoza od uvoza, no apsolutne brojke pokazuju da je uvoz povećan za više od 2,9 milijardi američkih dolara, a
izvoz znatno manje, za 1,6 milijardi dolara.
ZAGREB, 16. veljače 2007. (Hina) - Hrvatsku robnu razmjenu s
inozemstvom u 2006. godini karakterizirao je brži postotni rast izvoza od
uvoza, no apsolutne brojke pokazuju da je uvoz povećan za više od 2,9 milijardi
američkih dolara, a izvoz znatno manje, za 1,6 milijardi dolara.