Jedan je to od zaključaka okruglog stola održanog danas u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu na kojemu se raspravljalo i polemiziralo o uvođenju obveznoga srednjoškolskog obrazovanja početkom sljedeće školske godine.
Bit polemike bio je termin obvezno i pitanje treba li radi toga mijenjati Ustav Republike Hrvatske koji u članku 65. određuje da je u Republici Hrvatskoj obvezno osnovnoškolsko obrazovanje.
Primorac smatra da Hrvatska ne može čekati te da ima pravo slijediti vlastitu viziju razvoja obrazovnog sustava kako bi do 2010. postala najkonkurentniji sustav obrazovanja u ovome dijelu Europe jer, istaknuo je, paradigma uspjeha visokoga obrazovanja vezana je za uspjeh osnovnoga i srednjega školstva.
Predstojnik Katedre za ustavno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta Branko Smerdel upozorio je da u pravnoj terminologiji obveza znači sankciju zašto treba osigurati represivni sustav.
Smerdel smatra da Ustav ne treba mijenjati zbog promjena u srednjoškolskome obrazovanju već da svima treba osigurati jednake uvjete kao i primjereni rok za provedbu promjena.
I dok su za Smerdela legitimni ciljevi programa to nije i metoda jer, dodao je, loša metoda može uništiti cilj. Kao potvrdu te svoje tvrdnje naveo je primjer privatizacije i izjavu profesora Svetozara Pribičevića da je bitan cilj a ne metode i dodao kako nam je svima poznat rezultat metoda primjenjenih u procesu privatizacije.
I pročelnik Katedre za ustavno pravo osječkoga Pravnog fakulteta Zvonimir Lauc smatra da Ustav ne treba mijenjati već da se to pitanje može riješiti donošenjem tzv. organskoga zakona koji, objasnio je, donosi Sabor po posebnom postupku uz potrebnu kvalificiranu većinu, odnosno 78 posto glasova.
Primorc je primjetio da nitko nije dizao buku zbog ustavnih promjena, kad se mijenjao naziv Hrvatski državni sabor u Hrvatski sabor ili Hrvatska banka u Hrvatska narodna banka. Zato ga, kako je dodao, ne zanimaju akademske rasprave o tomu kako se nešto ne može provesti već poziva stručnjake iz akademske zajednice da odgovore kako možemo postići nužno potrebne promjene da bismo promijenili poražavajuće podatke o obrazovnoj strukturi hrvatskoga stanovništva kao što je onaj da na burzi rada ima više od 18 tisuća nezaposlenih od 15 do 19 godina.
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić ne želi, kako je rekla, ulaziti u pravne stvari, ali je istaknula da se moraju poštivati odredbe iz Konvencije o pravima djeteta koju je Hrvatska potpisala te Preporuke odbora za prava djeteta po kojima bi se do 2008. morao povećati postotak završavanja srednjoškolskoga obrazovanja sa 69,5 posto na 75 posto.
Smatra da je glavna zadaća da se za besplatno i/ili obvezno srednje obrazovanje osiguraju uvjeti i poticaji, a sankcije će, dodala je, doći kasnije.
(Hina) xipet ymc