FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Vlada: u rujnu nacrt novog zakonika o kaznenom postupku

ZAGREB, 9. ožujka 2007. (Hina) - Istražni sudac više ne bi vodio istragu, već bi to bilo u nadležnosti tužiteljstva, dok bi sudac samo odlučivao o pritvoru te drugim mjerama kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode osumnjičenika.
ZAGREB, 9. ožujka 2007. (Hina) - Istražni sudac više ne bi vodio istragu, već bi to bilo u nadležnosti tužiteljstva, dok bi sudac samo odlučivao o pritvoru te drugim mjerama kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode osumnjičenika.

To su neka od temeljnih načela za izradu zakonika o kaznenom postupku koja je u petak prihvatila Vlada.

Vlada je, prihvaćanjem načela za izradu zakonika, obvezala Ministarstvo pravosuđa da do 1. rujna ove godine izradi nacrt zakonika, kao i prateće zakone poput onoga o Državnom odvjetništvu i sudovima.

MUP bi, pak, u roku od šest mjeseci od izrade nacrta zakona trebao predložiti izmjene Zakona o policiji kako bi se uskladio s novim zakonikom.

Za provedbu zakonika bit će potrebna znatna materijalna sredstva da bi se s njegovom primjenom u punom obujmu moglo početi 2009., kazala je ministrica pravosuđa Ana Lovrin.

"Nema mogućnosti daljnjih parcijalnih izmjena kaznenog postupovnog zakonodavstva. Sustav je na normativnoj razini postao smetnja većoj učinkovitosti i postupci predugo traju. Treba ići u izradu potpuno novog kazneno-procesnog zakonika", kazala je ministrica.

Kao glavnu odrednicu načela označila je reformu prethodnog postupka, odnosno istrage, koja bi se zvala tužiteljska, a ne, kao danas, sudska istraga.

Istragu bi, umjesto istražnog suca, provodio državni odvjetnik u suradnji s policijskim istražiteljem koji bi postupao po njegovu nalogu, dok bi sudac bio nadležan za odlučivanje o pritvoru, praćenju te drugim posebnim izvidnim mjerama kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode.

Načela predviđaju i reformu skraćenog postupka, i to uvođenjem redovnog, skraćenog i ubrzanog postupka, a prema zapriječenoj kazni određivalo bi se koja bi se vrsta postupka primijenila.

Na taj bi se način u otprilike 40 posto postupaka oni intenzivirali i skratili, kazala je Lovrin.

Predviđaju se i poboljšanja procesnih pravila, primjerice osiguranja nazočnosti i kod postupovne stege, kako bi se, kaže ministrica, spriječilo otezanje postupaka nedolaskom okrivljenika ili njihovih branitelja na zakazane rasprave.

Saboru je, pak, Vlada uputila prijedlog izmjena Zakona o izvršenju kazne zatvora, kojima se, među ostalim, zatvorenicima za vrijeme izvršavanja kazne ne bi dopustilo istupanje u medijima, a snimanje ili fotografiranje moglo bi se dopustiti na način koji onemogućava identifikaciju.

Predlaže se i precizirati da se telefonski brojevi koje zatvorenik može zvati ulažu u osobnik radi evidencije, da se nadziru telefonski razgovori zatvorenika, te uvodi mogućnost prekida razgovora ako se zatvorenik tijekom njega ponaša na način koji predstavlja određeni stegovni prijestup.

Bez nadzora bi zatvorenik imao pravo telefonski razgovarati s odvjetnikom i institucijama i udrugama za zaštitu ljudskih prava, a izmjenama se predlaže i da bi se zatvorenika u svako doba moglo testirati na opojna ili psihoaktivna sredstva, alkohol i zarazne bolesti.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙