Projekt financira Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske sa 300.000 kuna i provodit će se godinu dana.
Nositelj projekta je Pravni fakultet zagrebačkoga Sveučilišta, a projektni tim okupio je 13 profesora i suradnika s Ekonomskoga, Filozofskoga i Građevinskoga fakulteta zagrebačkog Sveučilišta i Ekonomskoga instituta te sa sastavnica riječkoga i splitskoga Sveučilišta. U provedbi projekta surađivat će i sa sveučilištima u Ljubljani, Grazu, Amsterdamu i Oslu
Jedan od članova projektnoga tima je i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš koji projekt smatra važnim za akademsku zajednicu jer se dotiče teme o kojoj nedostaje objektivno i utemeljeno promišljanje. Ipak, kako je rekao, bilo bi puno bolje da je projekt počeo prije, t.j. već u početku 90-ih godina prošloga stoljeća, jer bismo tako izbjegli zakonske nedorečenosti glede pravne integracije sveučilišta.
Zato, istaknuo je Bjeliš, projekt baš ne dolazi u najsretnijem trenutku budući da nas pritišću rokovi do kojih bi pitanje pravne integracije trebalo biti riješeno.
Profesor Kregar pozvao je na suradnju sve zainteresirane članove akademske zajednice, rekavši da bi projekt trebao biti forum za izražavanje mišljenja o pitanju pravne integracije u kojemu nema pobjednika i poraženih, već je prilika da se primijene prijašnja mišljenja i predrasude.
Smatra da bi projekt trebao iznjedriti optimalan model pravne integracije za sva hrvatska sveučilišta, a na četiri predviđena seminara posebice će se analizirati pojam sveučilišne autonomije.
Profesora Josipa Balobana s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) u Zagrebu zanimalo je ima li taj projekt možda i neke druge aspekte poput dezintegracije.
Odgovarajući na to pitanje, Kregar je rekao da u svakom djelovanju postoje disfunkcionalni efekti, ali da je bit projekta učiniti sve da sveučilišta bolje funkcioniraju te da je glavna odlika znanosti poziv na konstruktivnu kritiku.