Cilj skupa, kojemu je nazočio i predsjednik Stjepan Mesić, bio je poticanje teorijske rasprave o hrvatskim iskustvima s federalizmom i primjenom federalnog načela.
Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Josip Kregar je rekao da se današnjim skupom pokušava rasvijetliti pravi dio onog što se događalo 1971. Tada je postojao "masovni pokret" za promjene, onakav kakav se pojavi otprilike svakih 20 godina, istaknuo je Kregar. Danas ne želimo govoriti što je bila 1971., već koje su poruke tadašnjih događaja, dodao je.
Kao prvi govornik predsjednik je Mesić istaknuo da ideja federalizma u Hrvatskoj ima dugu tradiciju - od Austro-Ugarske preko Kraljevine Jugoslavije, pa do kraja SFRJ - te da se tom idejom u Jugoslaviji suprostavljalo ideji unitarizma. Dolaskom Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji potkraj 80-ih potpuno se napušta federalizam i zamjenjuje ga unitarizam, rekao je Mesić.
Događaji 1971. uvelike su utjecali na ono što se poslije dogodilo u Hrvatskoj, sve do procesa pristupa naše zemlje ujedinjenoj Europi koja se temelji na federalističkoj ideji, naveo je Mesić.
Profesor s Pravnog fakulteta Branko Smerdel rekao je da federalistička ideja u Hrvatskoj trenutačno nije osobito popularna, no ona se ne smije vezati uz propalu jugoslavensku federaciju. Federalizam je ideja ravnopravna zajedništva te se ne mora odnositi samo na države već i na druge oblike udruživanja, primjerice gospodarskog, dodao je.
Skup je nastavljen stručnim predavanjima pravnih stručnjaka o događajima iz 1971. i ustavnim amandmanima u tadašnjoj SFRJ.