Podloga za raspravu bio je nacrt nacionalne strategije i plan djelovanja pod nazivom Osuvremenjivanje hrvatskog pravnog obrazovanja, zajedničkog dokumenta svih hrvatskih pravnih fakulteta te nadležnih ministarstava.
Predstavljajući dokument prodekanica zagrebačkog Pravnog fakulteta Ksenija Turčin kazala je kako je njegov cilj osuvremenjivanje nastavnih planova i programa u skladu s "bolonjskim" zahtjevima, zapošljavanje novih znanstvenika i poboljšanje njihova obrazovanja. Potrebno je povećati i broj kvalitetnih kandidata za studij prava te stvoriti otvoreno i atraktivno okruženje za učenje.
Nadalje, dodala je, nužno je povećati pokretljivost i razmjenu studenata i nastavnika, povećati sudjelovanje studenata u kreiranju politike fakulteta te povećati ulaganje u pravno obrazovanje.
Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Josip Kregar kazao je da je nužno uvođenje prakse za studente viših godina pravnih znanosti. Smatra kako pravno obrazovanje već davno nije samo učenje normi, već izgradnja profesionalca, osposobljenog da razumije društvenu ulogu prava i stekne obrazovanje potrebno za obnašanje društveno važnih položaja.
Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin smatra da se osim općih pravnih znanja pokazuje i sve veća potreba za uže specijaliziranim pravnicima, kako bi se izbjeglo stvaranje loših propisa koji stvaraju probleme u praksi.
Naglasci iz rasprave i uvodna izlaganja današnjeg okruglog stola objavit će se u posebnom izdanju Znanstvenog vijeća Razreda za društvene znanosti HAZU za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava pod naslovom "Modernizacija prava".