Naime, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u prošloj je godini stranim plovilima za razonodu i sport izdano 52.667 odobrenja za plovidbu u obalnom moru Hrvatske, što je tri posto manje nego li 2005. godine.
Na tim je plovilima, na osnovu izdanih odobrenja, prošle godine bilo 278.506 osoba, što je 6,4 posto manje nego li godinu prije.
Na takva kretanja najviše je utjecao pad broja izdanih dozvola i manji broj osoba na plovilima pod zastavom Njemačke, Italije i Austrije, koje i nadalje ipak imaju najveći udio u broju izdanih dozvola.
I prošle je godine, prema zastavi plovila, najviše odobrenja za plovidbu u obalnom moru Hrvatske izdano Njemačkoj, 17.043 odobrenja što je 32,3 posto ukupno izdanih odobrenja, Italiji, 13.251 odobrenje, ili 25,1 posto, te Austrije, 7.422 odobrenja, ili 14,1 posto.
No, broj izdanih i produženih odobrenja (za plovila koja su ostala na zimovanju u Hrvatskoj) za plovila pod zastavom Njemačke prošle je godine manji za 2,2 posto, pod zastavom Austrije za 2,5 posto, a još veći pad, za 9,7 posto, bilježi se kod odobrenja za plovila pod zastavom Italije.
Nakon te tri zemlje slijedi nekoliko zemalja kod kojih se bilježi veći broj izdanih odobrenja nego li 2005., a riječ je o plovilima pod zastavom Slovenije (4.948 odobrenja, što je 4,7 posto više nego 2005.), SAD-a (1.748 odobrenja, ili 1,5 posto više), Češke (1.465 odobrenja, ili 4,2 posto više), te Nizozemske (1.210 odobrenja, ili 12,3 posto više).
Na osnovu izdanih odobrenja za plovidbu u obalnom moru Hrvatske prošle je godine na tim plovilima boravilo 278.506 osoba, a 78 posto svih dolazaka odnosi se na državljane Njemačke, Italije, Slovenije i Austrije.
Naime, prema državljanstvu prošle je godine na plovilima bilo najviše Nijemaca (70.345 osoba, što je 25,3 posto ukupnog broja), potom Talijana (62.597 osoba, što je udio od 22,5 posto), Slovenaca (43.388 osoba, ili 15,6 posto), te Austrijanaca (40.622 osobe, ili 14,6 posto ukupnog broja).
No, prošle je godine broj osoba iz svake od četiri navedene države bio manji nego li 2005. i to od dva posto (koliko je bilo manje slovenskih državljana) do 12,6 posto (koliko je bilo manje talijanskih državljana).
Nasuprot tomu, na plovilima je prošle je godine boravilo više čeških (10.054 osobe, ili 3,9 posto više nego 2005.), te nizozemskih državljana (4.531 osoba, ili 10,2 posto više).
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, dobivenim posredstvom Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, najviše osoba na plovilima (98,2 posto ukupnog broja) bilo je u razdoblju od travnja do rujna.
Prema načinu dolaska plovila u Hrvatsku, njih 60,8 posto došlo je kopnom, 22,7 posto došlo je morem, a 16,5 posto plovila ostalo je od prošle godine na zimovanju u Hrvatskoj.
Prema dužini plovila najviše odobrenja izdano je za plovila do šest metara (51,2 posto), za plovila od 6 do 8 metara (16,5 posto), za plovila od 8 do 10 metara (10,6 posto), za plovila od 10 do 12 metara (10,8 posto), a za plovila od 12 do 15 metara izdano je 7,5 posto odobrenja.