FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Saborska oporba protiv zakona o tajnosti podataka

ZAGREB, 21. veljače 2007. (Hina) - Saborska oporba u srijedu žestoko usprotivila donošenju zakona o tajnosti podataka kakvoga predlaže Vlada, ocijenivši u raspravi da zakon ugrožava pravo građana na pristup informacijama, da sprječava curenje u javnost velikih državnih afera.
ZAGREB, 21. veljače 2007. (Hina) - Saborska oporba u srijedu žestoko usprotivila donošenju zakona o tajnosti podataka kakvoga predlaže Vlada, ocijenivši u raspravi da zakon ugrožava pravo građana na pristup informacijama, da sprječava curenje u javnost velikih državnih afera.

Šime Lučin (SDP) smatra da se, po predloženom zakonu, po proizvoljnoj ocjeni lokalnih ili drugih čelnika tijela javne vlasti svaka informacija može proglasiti tajnom.

Zakonu, kazao je, nedostaje neovisno tijelo koje bi nadziralo primjenu zakona, odnosno kontroliralo moguće zlouporabe, nedostaju mu kriteriji po kojima bi se utvrdila razina, sadržaj i oblik informacije koja se može klasificirati, kao i popis osoba koje podatak mogu proglasiti tajnim.

"Tajna i mogućnost klasifikacije mora biti izuzetak, a ne pravilo", rekao je Lučin, koji drži kako je nemoguće da Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, s 20-ak zaposlenih, obavlja nadzor nad primjenom zakona.

"Zakon vrijeđa sve hrvatske građane i njihovu zdravu pamet", ocijenio je Nikola Vuljanić (HNS), koji tvrdi da zakon, osim što izvan snage stavlja Zakon o pristupu informacijama, ne štiti "zviždače", odnosno građane koji prijavljuju zlouporabe, te onemogućava curenje afera poput Bechtela, Imostroja i Brodosplita.

"Afere su do sada curile u javnost jer i u Vladinim službama ima hrabrih ljudi koje uzrujava ovo što se događa. No, ovim se zakonom afere stavljaju pod tepih", rekao je Vuljanić.

Zakonu zamjera i izostanak kaznenih odredaba za one koji klasificiraju podatke koji ne smiju biti tajni, iz čega iščitava jasnu namjeru da se građanima zataje informacije.

"Iz aviona se vidi želja za skrivanjem podataka i posjeća na doba kada je sve bilo strogo povjerljivo", kazala je Doroteja Pešić Bukovac (IDS), koja pita jača li se ovim zakonom policijska država.

I IDS-ova zastupnica zamjera što zakon ne predviđa neovisno tijelo koje bi nadziralo je li tajnost određenog podatka opravadana te poštuje li se interes javnosti.

Zakon neće podržati ni HSS, jer, po riječima Ante Markova, ne smije biti u neskladu sa Zakonom o pristupu informacijama.

"Važno je da zakon ne smanjuje razinu demokracije, već da vrati izvornost nadzora onome kome i pripada, a to je parlament", rekao je Markov, koji se suglasio s oporbenim zahtjevom da se, uz predsjednike države, Vlade i Sabora, i saborske zastupnike oslobodi sigurnosne provjere kod postupanja s tajnim podacima.

Protiv zakona izjasnio se i Pero Kovačević (HSP), budući da njime, tvrdi, nisu utvrđeni kriteriji po kojima neki podatak može dobiti stupanj tajnosti.

"Vidljivo je da su zakonska rješenja namjerno neodređena i nedorečena jer to omogućava cijeli niz i splet razno raznih manipulacija.

Vladin zakon podržao je jedino HDZ, u čije je ime Krešimir Ćosić rekao da zakon predstavlja iskorak u modernizaciji i boljoj učinkovitosti sigurnosnog sustava.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙