Letica, naime, predlaže da Vlada za 60 dana izvijesti Hrvatski sabor o svim inicijativama za povrat oduzete imovine od 1940. do 1956., i predoči stretegiju rješavanja tih pitanja, te da za 30 dana deponira na neku talijansku banku 35 milijuna dolara, za ispunjavanje obveza koje su na Hrvatsku prenesene na temelju Mirovnog ugovora SFRJ i Italije iz 1947. te Osimskim i Rimskim sporazumom.
Letica je dao i prijedlog po kojemu Vlada RH ne smije parafirati ni potpisati ni jedan sporazum o restituciji i obeštećenju a da se to ne raspravi u Hrvatskom saboru.
Budući da je Vlada RH taj prijedlog prije odbila, većina saborskih zastupnika u raspravi se suglasila da u to ne treba ulaziti bez "političkoga konsenzusa".
U ime Kluba nacionalnih manjina, Nikola Mak rekao je kako podupire Letičin prijedlog, ako se ozbiljno pokrene pitanje o odšteti i povratu imovine.
"Ljudima se činila nepravda i treba ih obeštetiti", ocijenio je Damir Kajin iz Kluba IDS-a, dodavši da u rješavanje tih pitanja ne treba ulaziti bez političkog konsenzusa, jer, kazao je, "Hrvatska će pasti u ambis obveza za koje nije sigurno da će ih moći ispuniti".
Tonči Tadić je u ime Kluba HSP-a rekao da se tu trebamo ugledati na Sloveniju, koja, kada je pristupala EU, nije pristala na nova obeštećenja
Dodao je kako je očekivao da će Vlada podržati Letičine "zdravorazumske prijedloge". S tim u vezi podsjetio je na svojedobnu izjavu premijera Ive Sanadera Austrijancima, kako će riješiti pitanje oduzete imovine, a da, navodi Tadić, "očigledno nije znao za prijašnje sporazume, po kojima se, uz ostalo, ratna šteta u FNRJ anulira s imovinom austrijskih državljana".
"Države tu imaju svoju logiku, a ljudi svoju", dodao je zastupnik talijanske manjine Furio Radin, podsjećajući da su ratne štete plaćene i imovinom ezula.
Ovom raspravom Hrvatski sabor završio je danas s radom, a sjednica se nastavlja sutra.