"Početci Nacionalne i sveučilišne knjižnice sežu na sam početak 17. stoljeća", piše u uvodnom tekstu monografije glavni ravnatelj NSK-a Josip Stipanov i dodaje kako njezino osnivanje ne znači i početak knjižničarskoga rada u Hrvatskoj.
Kako je napomenuo, ako se izuzmu knjižnice prije dolaska Hrvata, u Hrvatskoj one nastaju u srednjem vijeku, a povezane su s osnivanjem benediktinskih samostana u 9. stoljeću. Podsjetio je i na knjižnicu uz prepisivačku radionicu u splitskoj katedrali, od koje je sačuvan splitski Evanđelistar nastao u 7. ili 8. stoljeću.
U monografiji "Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagreb 1607.-2007." (155 str.) objavljeno je 15 priloga u kojima autori pišu o povijesnom razvoju NSK-a i njezinu knjižničnom fondu.
Glavni ravnatelj Josip Stipanov piše o Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i njezinu razvoju od knjižnice Isusovačkoga kolegija do današnje europske knjižnice, Branko Tomaček o ostavštini i darovima u knjižničnom fondu, Ivan Kosić o starim rukopisima i knjigama, Irena Galić o rukopisima, Tomislav Murati o hrvatskoj knjizi, Mikica Maštrović o grafičkoj zbirci, Mira Miletić Drder o zbirci zemljopisnih karata i atlasa, Tatjana Mihalić o zbirci muzikalija i audio-materijala, Branko Hanž o iseljeničkom tisku, Slavkio Harni o bibliografskim radovima, Davorka Pšenica o kulturnoj djelatnosti, Irena Medić o zaštiti i pohrani knjižnuične građe, Daniela Živković o izdavačkoj djelatnosti, Marina Mihalić o korisnicima i Vladimir Magić o Metropolitanskoj knjižnici.
Urednik monografije koju je u prigodi 400. obljetnice objavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica je Aleksandar Stipčević.